Bolesti kostiju i mišića

Kost je tkivo koje se neprestano mijenja i ima nekoliko uloga. Tipični kostur odraslog čovjeka sastoji se od 260-350 kostiju ovisno o dobi i anatomskim varijacijama. Kostur, mišići, tetive, ligamenti i ostali dijelovi zglobova čine mišićno-koštani sustav. Kostur daje čvrstoću i stabilnost, te predstavlja uporište za mišiće koji vrše kretnje.

Među najčešće bolesti kostiju ubrajaju se:

OSTEOPOROZA - karakteriziraju je smanjenje mase i gustoće koštanog tkiva te povećana lomljivost kostiju koji nastaju zbog poremećaja mineralnog sastava kostiju-nedostatak kalcija, fosfora i magnezija.

RAHITIS - bolest od koje obolijevaju djeca, a karakterizira ju poremećaj metabolizma kalcija čiji smanjenje uzrokuje nedostatak vitamina D i poremećaj fosfora.

OSTEOARTRITIS - kronična bolest zglobova koja je obilježena degeneracijom zglobne hrskavice i okolne kosti što može uzrokovati bol i ukočenost.

OSTEOMALACIJA - jednaka rahitisu po uzroku i simptomima, radi se o nedostatku kalcija i vitamina D. Kosti postaju mekše  dolazi do deformiteta kostiju. Ona se javlja kod odraslih osoba nakon završetka koštanog rasta.

GIHT - nasljedna metabolička bolest karakterizirana poremećajem metabolizma mokraćne kiseline, čije se soli (urati) talože unutar zglobnih prostora, te u tkivima oko zgloba i na zglobnu hrskavicu.

Mišići su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima 752, a zajedno s kostima oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Svojim opuštanjem i stezanjem pokreću kosti, a njihovim radom upravlja središnji živčani sustav.

Mišićna bol može zahvaćati i ligamente, tetive te meka tkiva koja povezuju mišiće, kosti i organe. Najčešće nastaje kao posljedica naprezanja, prekomjerne vježbe ili ozljede mišića. Bolovi u mišićima mogu biti i simptom neke druge sistemske bolesti, kao što su npr. neke infekcije (gripa) ili bolesti vezivnog tkiva (lupus).

Najčešći uzroci bolova u mišićima su:

• NAPETOST
• PREKOMJERNO KORIŠTENJE MIŠIĆA
• OZLJEDA ILI TRAUMA

Bolove u mišićima uzrokuje nedostatak magnezija (potreban je stanicama da bi proizvele energiju, a isto tako sudjeluje u radu preko 300 enzima koji prenose poruke živcima koji pak utječu na mišićnu kontrakciju i relaksaciju). Osim magnezija za mišiće je važan i vitamin C koji ima ključnu ulogu u izgradnji kolagena koje naše tijelo koristi za izgradnju kostiju i mišića. Kalcij je jedan od najvažnijih nutrijenata. Svaki put kada radite zahtjevne fizičke pokrete dolazi do kontrakcije mišića za koje je zaslužan kalcij. Osim njih za kosti i mišiće je bitan i vitamin D.

Bolovi u mišićima i zglobovima pogađaju sve dobne skupine (češće stariju populaciju). Iako to nisu opasne bolesti, vrlo su neugodne za bolesnika, jer je njihova prisutnost praćena pojavom boli te smanjenom i otežanom pokretljivošću. Osim degenerativnih bolesti, lokomotorni sustav pogađaju i ozljede kao što su uganuća, iščašenja i istegnuća koja se događaju kod pretjeranih napora ili prilikom sportskih i rekreativnih aktivnosti.

Primarni cilj liječenja je ublažavanje boli te održavanje i poboljšanje opsega kretanja. Ovdje najčešće koristimo lijekove protiv bolova (smirivanje upale nesteroidnim protuupalnim lijekovima, koje nazivamo i nesteroidnim antireumaticima (NSAR). Zbog nuspojavama moramo biti oprezni sa njihovom peroralnom upotrebom. Zato se u zadnje vrijeme sve češće koriste lokalni antireumatici, gdje se primjenom preko kože djelatna tvar apsorbira i postiže visoku koncentraciju na mjestu primjene, ali uz puno manje nuspojava. Na tržištu postoji veliki broj pripravaka u obliku masti, krema, balzama, gelova, sprejeva i flastera.

Bolesti sustava za pokretanje (kosti, zglobovi, mišići) najčešći su medicinski problem. Sve se manje krećemo i sve rjeđe bavimo fizičkom aktivnošću što utječe na stanje našeg koštano-mišićnog sustava.

Tako imamo gelove na bazi ibuprofena, diklofenaka ketoprofena (NSAR); osim njih postoje i pripavci koji sadrže mentol (djeluje analgetski i anestetski, daje ugodan osjećaj hlađenja); kamfor, metilsalicilat, eterično ulje eukaliptusa, arnika (tvari u mastima protiv neuralgija i raznih reumatskih tegoba). Lokalni antireumatici nanose se 3-4 puta dnevno, potrebno ih je umasirati na bolno mjesto i nisu prikladni za djecu mlađu od 12 godina.

Osim lokalnih antireumatika u svrhu samoliječenja možemo koristiti i terapijske postupke – grijanja i hlađenja (jednostavni i neškodljivi). Topli terapijski postupak učinkovit je kod bolova i ukočenosti mišića, teške pokretljivosti te kod kroničnih reumatskih bolova. Lokalno zagrijavanje u kombinaciji sa masažom pojačava prokrvljenost bolnog mjesta, a time i opuštanje mišića i ublažavanje boli. Hladni terapijski postupak preporuča kod akutnih stanja, tj. ozljeda kod kojih se javlja nagla oštra bol (uganuće, iščašenje, udarci). Hlađenje smanjuje oteklinu i bol, može se primjenjivati više puta na dan u trajanju 10 – 15 min (led, ili toplo hladne komprese).

Tekst napisala: Maja Petrušić