Boli? - Ne boli!

Ne postoji čovjek koji se nije susreo s osjetom boli. S boli se susrećemo od najranije dojenačke dobi, od nicanja prvog zubića i prati nas kroz cijeli život. Bol je zapravo zaštitni mehanizam organizma i ukazuje nam na činjenicu da smo se ozlijedili ili da nešto nije u redu u našem organizmu.

Akutna bol je ona koja nastaje iznenada i traje nekoliko sati ili dana. Primjer takve boli su glavobolja, migrena, menstrualna bol ili zubobolja. Lako se prepoznaje i liječi. Kronična bol je bol koja zahtjeva dugotrajno liječenje. Primjer kronične boli su degenerativne bolesti tipa artritisa. Liječenje boli je jedan od najvećih zdravstvenih izazova  jer direktno utječe na kvalitetu života pojedinca i produktivnost radno aktivne populacije. Bol je ujedno i najčešći razlog odlaska pacijenta liječniku ili ljekarniku.

Cilj medikamentnog liječenja je ukloniti bol, a za to nam služe lijekovi iz skupine analgetika Analgetici su najčešće propisivani lijekovi od strane liječnika. S obzirom da su mnogi od njih u bezreceptnom režimu izdavanja, cjenovno su pristupačni i lako dostupni, ujedno su i najprodavaniji lijekovi u samoliječenju. Mnogi od nas imaju zalihe analgetika u svojoj kućnoj ljekarni. No znamo li ih pravilno koristiti?

Naime, i  ti lijekovi imaju nuspojave i kontraindikacije, a neki čak izazivaju i ovisnost ako ih se zloupotrebljava iako je uvriježeno mišljenje da radi lake dostupnosti nisu opasni. Najčešće propisivani lijekovi za bol su NSAIL (nesteroidni protuupalni lijekovi) tipa ibuprofena, ketoprofena i nalgesina, zatim analgoantipiretici tipa paracetamola ili acetilsalicilne kiseline (ASK) te kombinirani pripravci.

Reći ćemo ponešto o svakome od njih:

Acetilsalicilna kiselina

Acetilsalicilna kiselina (ASK) je najstariji i najjeftiniji analgetik u režimu izdavanja bez recepta. Nuspojave koje uzrokuje vezane su za probavne smetnje i krvarenja iz probavnog trakta. Pacijenti na terapiji antikoagulansima (martefarin) ne smiju uzima ASK. ASK može pogoršati astmu. Djeca ne smiju uzimati ASK zbog mogućnosti Reyeva sindroma.

Ibuprofen

Ibuprofen tablete su specifične po tome što se u Hrvatskoj nalaze u oba režima izdavanja ovisno o jačini. U bezreceptnom režimu izdavanja dolaze u dozama od 200 i 400 mg, a u režimu izdavanja na recept  u dozama od 400, 600 i 800 mg što često buni pacijente. Ne smiju se preporučivati osobama s oštećenjem jetre ili bubrega, sa zatajenjem srca ili s povišenim arterijskim tlakom. Slično kao ASK i ibuprofen izaziva nuspojave u probavnom sustavu. U prilagođenim dozama može se  davati djeci u obliku sirupa i čepića. A nalazimo ga i u lokalnim oblicima (gelovi protiv bolova za topikalnu primjenu).

Paracetamol

Paracetamol ima najrašireniju upotrebu. Može se uzimati od najranije dojenačke dobi u obliku čepića i sirupa, dobro se podnosi i uglavnom ne izazova probavne smetnje. Međutim, u velikim dozama toksičan je za jetru i bubrege. Često se nalazi u kombiniranim pripravcima za liječenje glavobolje, prehlade i gripe zbog čega je nužan oprez ukoliko se uzima u više različitih pripravaka.

Osnovu liječenja boli čine lijekovi, a uz njih se mogu primijeniti i druge metode npr. fizikalna terapija, neurokirurški zahvati i psihološki postupci. Postoje i alternativni načini liječenja boli kao što su akupunktura, masaža, TENS uređaji.

Koji analgetik odabrati, kada i kako?

U slučaju bilo koje dileme ili pitanja zaista je neophodno posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom. Ljekarnik je zadnja kontrola prije nego što lijek dođe u posjed pacijentu. Ljekarnik je taj koji će odrediti i kontrolirati dozu, duljinu i učestalost primjene lijeka, obavijestiti pacijenta o nuspojavama lijeka ili pak kontraindikacijama za njegovu primjenu.                   

Tekst napisala: Ivana Zoroe