COVID-19 - preventiva je ključna
Za nekoliko je vrsta koronavirusa od ranije poznato da mogu uzrokovati infekcije dišnog sustava kod ljudi, od obične prehlade do bolesti poznate pod akronimom SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome). Virus koji uzrokuje COVID-19, otkriven je u prosincu 2019. godine u Wuhanu u Kini i začetnik je pandemije koja je sada globalno dovela do značajnih promjena u načinu života u svim državama svijeta. Na te promjene nije ostala imuna ni Hrvatska.
Najčešći simptomi bolesti su povišena temperatura, suhi kašalj i umor. Neki oboljeli mogu osjetiti i druge simptome poput bolova u grlu, dijareje, začepljenog nosa ili bolova u mišićima. Simptomi uglavnom započinju kao blagi, ali se njihov intenzitet može pojačati ovisno o napretku bolesti. Otprilike 20% oboljelih od COVID-19 razvije teže simptome dok ostatak oboljelih uglavnom razvija blage simptome koji ne zahtijevaju bolničko liječenje. U rizičnu skupinu bolesnika spadaju starije osobe i osobe koje već boluju od bolesti poput karcinoma, dijabetesa i oboljenja kardiovaskularnog ili dišnog sustava. Ipak, ozbiljnije simptome bolesti mogu razviti i mlađe osobe te osobe koje su prije zaraze koronavirusom bile potpuno zdrave. Bitno je istaknuti da čak i ukoliko osoba nema simptoma, može biti prenosioc bolesti. Neovisno o dobi, osobe koje imaju povišenu temperaturu, kašlju i imaju poteškoće s disanjem, trebale bi se svakako javiti liječniku.
Higijena ruku i površina, zaštitna sredstva
Koronavirusom se možemo zaraziti ukoliko smo u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom. Bolest se širi s osobe na osobu kapljičnim putem, kada zaražena osoba govori, kašlje ili kiše. Kapljice s virusom mogu se zadržati na predmetima te na površinama kao što su kvake ili ograde pa se osoba može zaraziti ukoliko dodirne takve površine, a nakon toga rukama dodirne nos, usta ili oči. Upravo je iz tih razloga iznimno važna higijena ruku i zaštita lica maskom.
Higijenu ruku održavamo prvenstveno pranjem ruku toplom vodom i sapunom . Iako zvuči jednostavno, i za pranje ruku postoje pravila koja bi trebalo slijediti kako bismo postigli što bolji učinak. Ruke bismo trebali prati barem 20 do 30 sekundi i to na sljedeći način:
Za vrijeme boravka izvan kuće, svakako bi trebalo imati antiseptik za kožu kako bismo mogli dezinficirati ruke nakon doticaja sa predmetima i površinama na mjestima na kojima smo boravili kao i nakon što su nam ruke bile u doticaju s novcima.
Antiseptici djeluju tako da prodiru u stanicu mikroorganizma i inaktiviraju je. Na tržištu su dostupne različite vrste antiseptika za ruke, najčešće dolaze u obliku otopina, gelova, sprejeva i vlažnih maramica. Aktivne supstance su im najčešće klorheksidin i etanol u kombinaciji s drugim spojevima sličnog učinka. Nanose se na kožu ruku i utrljavaju na dlanove, zapešća i između prstiju sve dok se koža u potpunosti ne osuši (otprilike 30 sekundi).
Uz svoj koristan učinak, sapuni i antiseptici mogu narušiti hidrolipidni sloj kože i tada koža postaje suha, osjetljiva, a s vremenom i oštećena. Stoga je iznimno važno kožu adekvatno njegovati. Savjetujemo primjenu kvalitetnih, dermatološki ispitanih krema za ruke koje sadrže sastojke koji njeguju kožu, obnavljaju njen zaštitni sloj, djeluju protuupalno i regenerativno poput dekspantenola, alantoina, biljnih maslaca (npr. karite maslac) i biljnih ulja (primjerice ulje jojobe ili ulje argana).
Važno je dezinficirati površine s kojima ste svakodnevno u kontaktu poput volana i mjenjača automobila, kvaka i podova u stanu. U takvim se slučajevima preporučuje primjena dezinficijensa za površine. Oni također sadrže mikrobicidne tvari, ali obično u nešto većoj koncentraciji nego proizvodi namijenjeni za dezinfekciju kože.
Tijekom boravka izvan kuće, na mjestima gdje nije moguće odražavati preporučeni razmak poput trgovina ili primjerice javnog prijevoza, preporučljivo je nositi masku kako bi se spriječilo izlaganje drugih kapljicama osobe koja nosi masku, spriječilo dodirivanje lica rukama te zbog mogućeg pozitivnog učinka na podizanje svijesti o zdravstveno odgovornom ponašanju.
Maske se razlikuju u stupnju zaštite koju pružaju pa tako dolazimo do osnovne podjele na:
- maske izrađene od tkanine (najčešće pamučne)
- medicinske (kirurške)
- filtrirajuće maske.
Maske izrađene od tkanine namijenjene su za osobnu upotrebu i ponajviše služe kako bi se izbjeglo dodirivanje lica rukama. U minimalnoj mjeri štite od izlaganja drugih kapljicama osobe koja nosi masku. Pri njihovom nošenju i dalje je potrebno održavati propisani razmak. Nakon svakog nošenja, masku se preporučuje oprati na minimalno 60 °C.
Kirurške maske namijenjene su za jednokratnu primjenu i prvenstveno štite od izlaganja drugih kapljicama osobe koja nosi masku. Ipak, štite i osobu koja nosi masku od kapljica osoba iz okoline te od prijenosa mikroorganizama s ruku na lice.
Filtrirajuće maske su jednokratne i koriste se za zaštitu djelatnika zdravstvenih ustanova od čestica, kapljica i aerosola. Ukoliko imaju ventil, filtriraju samo udahnuti zrak i štite osobu koja je nosi. Maske bez ventila filtriraju i udahnuti i izdahnuti zrak te štite i i osobu koja je nosi i osobe s kojima je u kontaktu.
Osnažite imunitet
Uz sve navedene mjere zaštite, iznimno je važno djelovati protektivno iznutra i ojačati imunološki sustav organizma. Osim prilagodbe životnih navika tako da si svakodnevno osiguramo dovoljno sna i odmora te kvalitetnu prehranu koja uključuje mnogo svježeg voća i povrća, imunitet možemo ojačati i raznim dodacima prehrani koji sadrže imunostimulanse. To su tvari koje pojačavaju imunološki odgovor organizma tako što povećavaju broj imunoloških stanica, ubrzavaju njihovu pokretljivost ili olakšavaju prepoznavanje antigena. U tu svrhu najviše se koriste preparati pripremljeni od različitih biljnih vrsta i aktivne tvari izolirane iz prirodnih proizvoda te vitamini i minerali.
Beta-glukan kao samostalan preparat, ili s dodatkom vitamina C i cinka, jedan je od najčešće korištenih imunostimulansa. Djelovanje mu je brzo i intenzivno. Povećava fagocitozu i koncentracije enzima koji služe kao glasnici u imunološkom odgovoru i zbog toga se smatra djelotvornim u različitim infekcijama (bakterijskim, virusnim, gljivičnim). Beta-glukan je polisaharid dobiven izolacijom iz stijenki kvasca Saccharomyces cerevisiae, nekih gljiva (shitake, maitake) i žitarica, poput ječma i zobi.
Učinkovitost beta-glukana potvrđena je i brojnim studijama, posebice u prevenciji i liječenju bolesti gornjih dišnih puteva. S obzirom da je riječ o snažnom imunostimulansu, valja ga primjenjivati razborito. Beta glukan smatra se sigurnom i netoksičnom molekulom čak i ako se uzima u vrlo visokim dozama te kroz duži vremenski period. Namijenjen je djeci starijoj od jedne godine i odraslima.
Vitamin C je snažan antioksidans koji štiti stanice od oksidativnog stresa nastalog djelovanjem slobodnih radikala. S obzirom da sudjeluje u sintezi kolagena, vitamin C pomaže u održanju zdravlja kože kako bi ona mogla održati svoju barijernu funkciju i štititi od prodora vanjskih štetnih čimbenika u organizam. Djeluje na stanice imunološkog sustava tako što povećava fagocitozu i aktivnost limfocita. Također, smanjuje umor i iscrpljenost.
Vitamin D iznimno je bitan za funkciju imunološkog sustava, ima protuupalna i imunoregulatorna svojstva te poboljšava aktivnost stanica imunološkog sustava. Deficit vitamina D povezuje se s povećanim rizikom od oboljenja dišnog sustava što sugerira da bi uzimanje dodataka prehrani koji ga sadrže moglo imati koristan učinak u zaštiti od respiratornih infekcija. No bitno je imati na umu kako se ne bi smjelo pretjerivati s unosom vitamina D jer prekomjerna konzumacija može imati toksične učinke.
Cink je mineral koji je čest sastojak raznih dodataka prehrani za poboljšanje funkcije imunološkog sustava, ali se može uzimati i samostalno. Osim preventivnog učinka, cink može pozitivno djelovati ako se počne uzimati i tijekom infekcije te skratiti njeno trajanje i težinu simptoma.
Propolis je smolasta tvar koju pčele prikupljaju iz biljnih izvora. Sadrži vitamine i minerale, od kojih u većoj količini vitamine A, B1, B2, B6, C i E te željezo, cink i flavonoide. Flavonoidi propolisa djeluju kao snažni antioksidansi i štite stanice od oksidativnog stresa nastalog djelovanjem slobodnih radikala te tako smanjuju razvoj upalnih procesa.
Matična mliječ je izlučevina iz žlijezda pčela radilica. Dokazano je kako njezino redovito uzimanje značajno potpomaže zdravlje i dugovječnost čovjeka. Matična mliječ, osim što ima visoku nutritivnu vrijednost, sadrži i peptide sa snažnim antioksidativnim djelovanjem kojim štiti od štetnog djelovanja slobodnih radikala i zbog kojeg se preporučuje osobama narušenog imuniteta.
Echinacea (Echinacea purpurea) je biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike poznata po svom stimulativnom utjecaju na imunološki sustav. Istraživanja su pokazala njen osobito povoljan učinak kod virusnih infekcija. Osim što djeluje preventivno, Echinacea i skraćuje njihovo trajanje ukoliko do infekcije ipak dođe. Zbog svog snažnog imunostimulativnog djelovanja, ne preporučuje se uzimati dulje od 6 do 8 tjedana u kontinuitetu. Iz istog razloga preparate koji sadrže Echinaceu ne bi smjele uzimati osobe s autoimunim bolestima.
Dodatne mjere
Tijekom COVID-19 pandemije mnogo je govora bilo i o važnosti održavanja vlažnosti sluznica dišnog sustava. Naime, isušena je sluznica puno podložnija prodoru patogena.
Vlažnost nosne sluznice može se održavati sprejevima na bazi morske vode. Preporučuje ih se koristiti na svakodnevoj bazi za njegu i čišćenje nosa.
Na vlažnost sluznica dišnog sustava može se povoljno djelovati i korištenjem ovlaživača zraka ili aroma difuzera u prostorijama u stanu. Aroma difuzeri osim što ovlažuju zrak imaju mogućnost dodavanja eteričnih ulja. Savjetujemo odabir eteričnih ulja poput čajevca, ravintsare ili eukaliptusa radiate koji će poboljšati miris u prostoru, ali i kvalitetu zraka.
Mnogo je mjera i postupaka kojima možete zaštititi sebe i svoje najmilije tijekom ove pandemije. Osnažite svoj imunitet, brinite o higijeni, koristite zaštitna sredstva i držite razmak. Ponašajte se odgovorno.
Tekst pripremila: Iva Sesar, mag.pharm. u suradnji sa ZU Mandis pharm
