Intervju s ljekarnikom- ljekarnička struka iz perspektive jednog ljekarnika

Dragi kolega, hvala ti što si odvojio vrijeme i pristao na razgovor primarno s ciljem da našim pacijentima predstavimo ljekarničku struku iz perspektive jednog ljekarnika.

Marko, kako je odabir studija farmacije utjecao na tvoj život i zašto baš farmacija?

Studij farmacije mi je prije svega omogućio da steknem dublje razumijevanje kako pojedine supstance moduliraju tijek bolesti ili unaprijeđuju zdravlje organizma.
Farmacija je jedna vrlo propulzivna i perspektivna struka koja pruža mogućnost razvoja u različitim smjerovima – od rada u zdravstvu do znanosti i industrije.

Koji dio rada u ljekarni je za tebe najinspirativniji?

Rad u ljekarni omogućuje da na „mikrorazini“ doprinosite zajednici. Svakodnevno se susrećemo s novim pacijentima i različitim tegobama, što je prilika da zajedno s ostatkom zdravstvenog sustava sudjelujemo u procesu liječenja pacijenata te usvajamo nova znanja u vidu liječenja pojedinih zdravstvenih stanja.

Sve više kolega odlučuje se na rad u ljekarni, što misliš zašto je taj trend danas u porastu u odnosu na prije 20-tak godina?

Iskreno ne znam, moguće da je u pitanju deficitarnost ljekarničke branše u odnosu na recimo poslove u industriji. Osobno nisam nikada ljekarništvo doživljavao kao žensko zanimanje. Čak štoviše, u zemljama poput SAD-a omjer muških i ženskih farmaceuta je gotovo 1:1.

Koliko se promijenila uloga ljekarnika u odnosu na pacijenta?

S obzirom da su procesi izrade i nabave lijekova znatno ubrzani rastom farmaceutske industrije, moderni ljekarnik ima puno više vremena okrenuti se korisniku ljekarničkih usluga. Fokus, dakle, više nije na ljekovitom pripravku, njegovom sastavu i izradi, već na njegovom djelovanju na pacijenta te načinu primjene.

Suradnja s farmaceutskim tehničarima u ljekarni vrlo je važna, kako ju ti vidiš?

Farmaceut i tehničar su tim bez kojeg niti jedna ljekarna ne može dobro funkcionirati. Bez tehničara bi sav teret poslova u laboratoriju i logistike pao na farmaceuta, što bi znatno otežalo upravljanje ljekarnom i rad s pacijentima. Vrijedi, dakako, i obrnuto – kada tehničar ne bi imao farmaceuta u timu, bio bi opterećen širokom paletom poslova. Prema tome, uvijek uskačemo jedan drugome u pomoć kada je potrebno, za obostranu dobrobit.

Koji ti je najveći stres u ljekarni?

Multi-tasking. Priroda posla je takva da smo često primorani „žonglirati“ s administracijom, nabavom i zaprimanjem robe, telefoniranjem i ono najzahtjevnije – biti koncentrirani za recepturom i posvećeni pacijentima. Sve to negativno utječe na naš kognitivni performans, a potom i na kvalitetu usluge koju pružamo.

Da nisi ljekarnik što bi bio?

Vjerojatno biokemičar ili informatičar.

Jesu li ljekarnici zaista najdostupniji zdravstveni djelatnici?

Naravno. Zahvaljujući širokoj ljekarničkoj mreži u Hrvatskoj te smjenskom radu ljekarni većina pacijenta ima u svojoj blizini barem jednog ljekarnika kojem se može obratiti bez prethodne najave i dugog čekanja.

Što ti i nije najdraže u poslu ljekarnika?

Manjak ovlasti u upravljanju farmakoterapijom i suradnje s liječnicima. Suvremeni ljekarnik se često susreće s problemima koje je kompetentan riješiti, ali su mu ruke vezane zbog nedostatka zakonskog okvira koji bi mu to omogućio. To je naročito frustrirajuće u situacijama kada pacijentu treba pomoć oko blažih tegoba ili korigirati terapiju, a nije moguće uspostaviti kontakt s liječnikom.
Vjerujem da će se s vremenom okolnosti mijenjati na bolje te da će naše vještine biti bolje prepoznate te iskorištene.

Kako vidiš ljekarništvo budućnosti?

Vjerujem da će zanimanje postati zahtjevnije u smislu da će se dio posla koji tradicionalno obavlja liječnik primarne zdravstvene zaštite preliti na ljekarnike. Uzmimo za primjer mogućnost propisivanja lijekova za liječenje blažih akutnih stanja. Osim toga, vjerojatno će nas zahvatiti i trendovi sa Zapada poput cijepljenja i drugih zdravstvenih usluga.

Ljekarnik: Marko Kalvarešin mag.pharm.

Razgovor vodila: Marijana Radionov mag.pharm.