Izlaganje suncu zimi - sigurna preplanulost tijekom praznika

Tamni li koža na zimskom suncu?

Planirate se vratiti sa zimskih praznika preplanuli? Ovisno o tome gdje ste krenuli, mogli biste dobiti više (ili manje) no što ste mislili. Vjerojatno znate da se UV zrake koje emitira sunce dijele na dva glavna tipa, UVA i UVB zrake, no jeste li znali da ne utječu na kožu jednako?

UVA zrake su prisutne cijele godine – dok god ima sunčeve svjetlosti, ima i UVA zraka. Kao najdulje zrake UV spektra one mogu prodrijeti najdublje u kožu – ustvari, 80% UVA zraka dopire do vanjskog sloja dermisa, sloja kože koji se nalazi ispod epidermisa.[1] To ih čini odgovornima za fotostarenje koje se može spriječiti, kao i za 35% karcinoma kože.  

UVB zrake -  zrake koje obično povezujemo s tamnjenjem – najjače su ljeti i odgovorne su za 96% opeklina. Kao i UVA, i UVB zrake mogu uzrokovati trenutačnu (i privremenu) preplanulost, njihov sekundarni učinak varira, a ovisno o godišnjem dobu ma gdje išli, potreban Vam je SPF potpunog spektra koji štiti i od UVA i od UVB zraka.

[1] Francuska agencija za sanitarnu sigurnost okoliša (AFSSE). ‘Ultraljubičaste zrake: znanje o izlaganju i sanitarnim opasnostima’ (2005.) str. 41

Briga o koži tijekom praznika

Studije su pokazale da većina ljudi na odmoru ne obraća pažnju kako nanosi SPF[1], a istraživači su utvrdili da većina nas povezuje prisutnost UV zraka sa sunčevom svjetlošću iako je dokazano da UV zrake prodiru kroz razne površine i reflektiraju se o njih, od oblaka do stakla što SPF zaštitu čini obaveznom bez obzira na vremenske prilike.

[1] Andersen, P.A. i dr., ‘Okolišni znakovi UV zračenja i osobna zaštita od sunca pri zimskoj rekreaciji na otvorenom’ u Archives of dermatology 146.11 (2010.), str. 1241-1247 [Dostupno na https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21079060]

Ako naprimjer idete zimi na skijanje, trebali biste znati da snijeg reflektira do 85% sunčeve svjetlosti[1] koja može oštetiti Vašu kožu.[2]

Dokazano je i da se UV zrake pojačavaju s visinom – na svakih 1000 m dobiva se oko 10-15% UV zraka.[3]

Niti svi gradovi nemaju istu dozu UV zraka, a ovisno o razini sunčeve svjetlosti: naprimjer, dnevno se svjetlo u Oslu u Norveškoj sastoji od 52% UV zraka, a taj broj pada i do 7% u Darwinu u Australiji.[4]
Opće je pravilo - što je viša nadmorska visina, viša je i razina UV zraka, stoga se pametno spakirajte za svoje odredište prije no poletite.  

Ako pak letite u toplije krajeve tijekom praznika, umor od puta nije jedino na što biste trebali obratiti pažnju prilikom dalekog putovanja.
Oštećenja uzrokovana suncem mogu se pojaviti tijekom više sati, posebice između 11 i 15h, te uzmite u obzir vremensku razliku i budite sigurni da je Vaše dijete spremno za slijetanje.

[1] Robert Kandel, počasni director istraživanja u CNRS-u, Laboratorij dinamičke meteorologije (LMD/IPSL), Palaiseau
[2] http://www.cnrs.fr/cw/dossiers/dosclim/contenu/alternative/alter_etape1_4.html
[3] Znanstveni dokument Vichy Idéal Soleil, 2016., str. 13
[4] Marionnet, C. I dr., ‘Izlaganje normalnoj sunčevoj dnevnoj svjetlosti: spektralna karakterizacija, učinci na kožu i fotozaštita’ u International Journal of Molecular Sciences 16 (2015.): str. 72-73