Kako pravilno brinuti o zdravlju srca?
Srce je najvitalniji organ našeg organizma. Tijekom života srce napravi približno 3,5 milijarde otkucaja (10.000 otkucaja dnevno), a srcem tijekom jednog dana protječe 7.570 litara krvi. Osnovne funkcije srca su prijenos kisika po tijelu i otprema otpadnih tvari (ugljični dioksid). Srce obavlja funkcije primajući kisikom siromašnu krv i pumpa je u pluća. U plućima krv dobiva kisik, a otpušta ugljični dioksid. Srce tada preuzima kisikom bogatu krv koja dolazi iz pluća i pumpa ju u tkiva cijeloga tijela.
BOLESTI SRCA
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti.U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40% slučajeva (ukupno 22.817 osoba, od čega 13.106 žena i 9.711 muškaraca). Najčešći problemi i bolesti vezane su uz probleme s pulsom, povišenim krvnim tlakom te promjenama na krvnim žilama-aterosklerozom.
Što su srčani otkucaji?
Srčani ritam se odnosi na broj kontrakcija srčanog mišića, a srčani otkucaji jedan su od pokazatelja zdravlja srca i zdravlja cijelog krvožilnog sustava. Otkucaji nisu stalna vrijednost i mijenjaju se ovisno o dobi, spolu, fizičkoj aktivnosti i kondiciji organizma, bolestima te lijekovima koji se koriste. Kod zdravih osoba normalan puls iznosi od 60-80 otkucaja u minuti. Maksimalna gornja vrijednost pulsa u stanju mirovanja je 100, a svaki puls iznad te vrijednosti pokazatelj je promjena koje treba istražiti. Puls nakon tjelesne aktivnosti zdrave osobe mjeri od 120-150 otkucaja u minuti. Povećanje broja otkucaja iznad fiziološke granice zovemo tahikardija, a spuštanje pulsa ispod fiziološke granice za spol i dob zovemo bradikardija. Oba stanja potrebno je liječiti.
Kada kažemo da je krvni tlak povišen?
Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ili hipertenzije postavlja se kada uzastopna mjerenja u mirovanju pokazuju vrijednosti više od 140/90 mmHg kroz duži vremenski period. Uzrok hipertenzije najčešće nije poznat. Hipertenziju liječimo lijekovima- antihipertenzivima koje propisuje liječnik. Lijekove treba uzimati redovno uz liječničke, ali i samokontrole te vrijednosti krvnog tlaka zapisivati u dnevnik. Simptomi koji bi mogli ukazivati na povišen krvni tlak nisu specifični. Može se pojaviti vrtoglavica, lupanje srca, zujanje u ušima, bol i pritisak u glavi te crvenilo lica.
Arteroskleroza
Arteroskleroza je najčešća bolest krvih žila. Stijenka krvnih žila postaje manje elastična, zadebljala te se protok krvi smanjuje. Pretpostavlja se da arteroskleroza nastaje kao posljedica dugotrajnog povišenog kolesterola u krvi koji može biti posljedica nepravilne prehrane, pušenja, povećane tjelesne težine, fizičke neaktivnosti. Arterosklerotične promjene na žilama najčešće se otkriju tek nakon srčanog i moždanog udara. Pregled krvnih žila kojim se može otkriti arteroskleroza zove se koronarografija.
PREVENCIJA
Bolesti kardiovaskularnog sustava mogu se dobro prevenirati prestankom pušenja, povećanjem tjelesne aktivnosti, zdravom i kvalitetnom prehranom. Sistematskim pregledima, samopregledima moguće je poduzeti specifične terapijske mjere u svrhu sprečavanja pogoršanja bolesti.
RIZIČNI FAKTORI
Rizični faktori nastanka bolesti su prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, dob, obiteljska sklonost, pušenje. Povišen krvni tlak odgovoran je za ubrzano propadanje krvnih žila te je dvostruko veći rizik nastanka infarkta miokarda i moždanog udara.
SCORE tablica služi kao orijentir vezano uz procjenu kardiovaskularnog rizika ovisno o dobi, spolu, godinama i navikama
1. niski kardiovaskularni rizik – SCORE 0
2. umjereni kardiovaskularni rizik – SCORE 1-5 ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja manji od 5% u 10 godišnjem period
3. visoki kardiovaskularni rizik – SCORE 5-10 ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja iznosi 5-10% u 10 godišnjem period
4. vrlo visoki kardiovaskularni rizik – SCORE >10 ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja veći od 10% u 10 godišnjem period
Ovisno o rezultatima koristimo farmakološke i/ili mjere prevencije u svrhu poboljšanja rezultata i smanjenja ukupnog rizika nastanka kardiovaskularnog incidenta.
