Kako se nositi s tugom?

Bar jednom u životu osjetili smo tugu. Tuga je osjećaj , a osjećaji se mijenjaju ovisno o različitim faktorima koji prate svakodnevni život.
Psihološka stanja poput depresije i anksioznosti prati osjećaj tuge. Emocija tuge može se pojaviti i kao odgovor na neočekivane i negativne životne situacije i promjene.
Najčešće životne promjene koje mogu potaknuti tugu su rastava, promjena posla, gubitak voljene osobe, nesreća, preseljenje.
Tuga se razlikuje od depresije. Tuga je dio životnih uspona i padova, nije konstantna. Uobičajena je reakcija na neuspjeh ili neželjeni događaj i nije razlog za brigu ako je prolazna.
Depresija je dugotrajan osjećaj velike tuge i gubitka interesa, zadovoljstva u aktivnostima. Depresija je komplicirana i može uključivati nasljedne sklonosti. Često je vezana uz anksioznost koja uključuje ustrašenost, paniku, strah, napetost i unutarnji nemir.
Skrivena lica anksioznosti su nedosljednost u planovima, traženje rješenja i simptoma preko interneta, dugotrajno korištenje mobilnih aparata, nemogućnost koncentracije u svakodnevnim aktivnostima.
Anksioznost može biti vezana uz tjelesne simptome - probavne tegobe, glavobolje, povišen krvni tlak, poremećaja sna, prejedanje ili slabiji apetit.
Anksioznost i depresija mogu biti prolazne, ali mogu potrajati i ponekad je potrebno uzimanje lijekova i podrška razgovorom sa stručnjacima psiholozima. Dodaci prehrani mogu pomoći ublažavanju tegoba kod lakših simptoma oba poremećaja.
Anksioznost, depresiju i tugu koja je sastavni dio promjena vezanih uz navedena stanja potrebno je prepoznati i što ranije intervenirati kako bi se smanjila i uklonila duševna patnja koju ova stanja donose.
Kretanje i tjelovježba itekako mogu pozitivno utjecati na mentalno zdravlje jer pokret potiče otpuštanje kemijskih tvari iz mozga koje djeluju opuštajuće, a pokret opušta mišiće i izgrađuje psihičku izdržljivost.
Promjena životnih navika koja uključuje prestanak pušenja, smanjivanje unosa alkohola i kofeinskih napitaka, uvođenje dodataka prehrani sa omega masnim kiselinama iznimno važnim za zdravlje mozga te odgovarajuće fitoterapije itekako mogu pomoći oporavku.
Tuga i žalovanje usko su povezani. Žalovanje je normalan proces prorađivanja gubitka. Duljina žalovanja je individualna. Žalovanje može početi i kasnije, tada ga nazivamo odgođenim. Ako traje duže od očekivanog (oko 2 godine od traumatskog događaja) uz nemogućnost prorađivanja i odrađivanja faza žalovanja, nazivamo ga traumatskim. Tuga je sastavni dio procesa žalovanja.
Faze žalovanja uključuju: nevjericu i šok, ljutnju i ogorčenost, depresivnu fazu i fazu prihvaćanja.
Ponekad je potrebna pomoć i podrška stručnjaka psihologa u prolasku kroz žalovanje.
Ukoliko osjećate da ne možete kontrolirati tugu, ako imate osjećaj da dugo traje, ako osjećate veliku duševnu patnju, svakako se obratite vašem liječniku li ljekarniku koji će vas uputiti gdje i kako dalje. Niste sami i pomoć uvijek postoji.
Tekst napisala: Marijana Radionov, mag. pharm.