Hranjive tvari za zdravu trudnoću - važnost omega-3 masnih kiselina
Tijekom trudnoće dijete dobiva sve važne hranjive tvari od majke. Jasno je, brojni su nutrijenti u ovom delikatnom razdoblju od osobite važnosti, međutim pažnja se, kako otkrivaju studije, najčešće stavlja na unos folne kiseline, željeza i kalcija. Posljedica je slabo znanje trudnica i dojilja o drugim neophodnim vitaminima i mineralima te za zdrav tijek trudnoće i pravilan razvoj djeteta važne omega-3 masne kiseline.
Dodatno, analize pokazuju da trudnice tipičnom zapadnjačkom unose oko 100 - 120 mg dokozaheksaenske kiseline (DHA) dnevno što je dvostruko manje od preporučenog unosa. Trenutno stanje upućuje na važnost edukacije i osvještavanja trudnica i dojilja o povećanim potrebama na važnim vitaminima i mineralima te omega-3 masnim kiselinama.
Zašto su nam omege važne u trudnoći?
Omega-3 masne kiseline su višestruko nezasićene masne kiseline koje su neophodne za razvoj i zdravlje, a ljudski ih organizam ne može sam sintetizirati, već ih mora unositi hranom. Najznačajnije omega-3 masne kiseline su EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina).
Obje se masne kiseline u hrani nalaze zajedno i dok je EPA bitna za zdravlje srca i protuupalni odgovor, DHA je izuzetno bitna za razvoj i zdravlje mozga, vida i središnjeg živčanog sustava zbog čega je neophodna za zdravi ishod trudnoće.
Nedovoljan unos omega-3 masnih kiselina u pre- i postnatalnom razdoblju može dovesti do manje mase mozga, narušene funkcije vida, malformacije neuralnih struktura u djeteta te povećati rizik od gubitka sluha i bržeg starenja mozga u starijoj dobi.
Vjeruje se da je upravo uloga DHA u razvoju živčanog sustava razlog zašto nedovoljan unos dovodi do nepovratnih negativnih promjena na neurološki razvoj djeteta.
Naime, posljednja 3 mjeseca trudnoće i prvih nekoliko godina života ključne su za pravilan razvoj mozga. Kada novorođenče dođe na svijet, njegova tjelesna masa čini samo 5 % tjelesne mase odraslih, ali zato veličina mozga čini 70 % veličine odraslog mozga. DHA se, osobito u posljednjim mjesecima trudnoće koncentrira u mozgu i na membrani retine, osobito na fotoreceptorima zbog čega je važno da majka unosi dovoljno omega-3 masnih kiselina.
No, nije samo period trudnoće period kada omega-3 masnih kiselina mogu biti od važnosti, budući da se dječji mozak razvija i godinama nakon rođenja. Preostali rast mozga odvija se tijekom prve godine života te predškolske dobi, tako da je rast mozga većinom završen do pete ili šeste godine života. Stoga je ključno da i dojilja osigura dovoljan unos omega -3 masnih kiselina (osobito DHA) jer će mlijekom svom djetetu prenijeti ove važne masne kiseline.
Riječ znanosti
Zahvaljujući brojnim studijama koje su ukazale na korist unosa omega-3 masnih kiselina, osobito DHA, vjeruje se da unos pripravaka koje osiguravaju te tvari tijekom trudnoće i dojenja može povoljno utjecati na razvoj općenito, a posebice na kognitivni razvoj djeteta. Tako su krajem prošlog i početkom ovog stoljeća studije našle pozitivnu vezu između višeg unosa DHA (prenatalno u majke i/ili postnatalno u djeteta) i bolje kognitivne performanse konkretno veće sposobnosti rješavanja problema i sposobnosti koncentracije. I studije novijeg datuma su na sličnom tragu.
Primjerice, studija objavljena 2014. godine u časopisu Child Development proučavala je utjecaj unosa DHA u majke na kognitivni razvoj djeteta do dobi od 22 mjeseca. Autori studije su u dva navrata tijekom trudnoće putem upitnika ispitali prehrambene navike i unos pripravaka ribljeg ulja u 125 zdravih trudnica. Nakon poroda, kognitivni razvoj je testovima ispitan u dobi djeteta od 6 tjedana i 22 mjeseci.
Nakon poroda pokazalo se da su djeca čije su majke unosile riblje ulje imale značajno bolju koordinaciju očiju i ruku u usporedbi s placebo skupinom. Autori studije su zaključili kako je unos ribljeg ulja tijekom trudnoće siguran način osiguravanja potrebnog DHA djetetu te da može imati pozitivan učinak na kognitivni razvoj mališana.
Majke su upitnikom dale i informaciju o duljini dojenja. Rezultati su pokazali da su djeca čije su majke imale najviši unos DHA postizala bolje rezultate u testovima kognitivnih sposobnosti u dobi od 22 mjeseca u usporedbi s djecom čije su majke imale nizak unos DHA. Zanimljivo, pozitivan učinak pokazan je samo za unos DHA u zadnjem tromjesečju ukazujući da je upravo to razdoblje kritično za kognitivni razvoj djeteta.
Treće tromjesečje je razdoblje intenzivnog iskorištavanja DHA od strane mozga fetusa što se nastavlja i nakon rođenja. Stoga, znanstvenici vjeruju kako se visokim unosom DHA u majke kod djeteta, među ostalim, povećava mijelinizacija što omogućuje brže procesiranje informacija tijekom kognitivnih testova.
Randomizirana, dvostruko slijepa, placebo-kontrolirana studija objavljena 2008. godine u časopisu Archives of disease in childhood pružila je dodatan razlog za uzimanje pripravaka omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće. 98 trudnica je od 20. tjedna trudnoće do poroda dobivalo ili riblje ulje (2.2 g DHA+1.1 g EPA) ili placebo (maslinovo ulje).
Imajući u vidu važnost unosa omega-3 masnih kiselina nadležne institucije u SAD-u i Europi trudnicama i dojiljama preporučuju dnevni unos od najmanje 250, a poželjno 300 mg omega-3 (DHA + EPA), a pritom udio DHA treba iznositi 200 mg kako bi se postigao blagotvorni učinak odnosno doprinijelo normalnom razvoju mozga i oka fetusa i dojene dojenčadi.
Budući da se u trudnoći i tijekom dojenja često prehranom ne unosi dovoljno omega-3 masnih kiselina iz njihovog najboljeg izvora -plave ribe, najčešće zbog straha od potencijalnog unosa toksične žive, dodaci prehrani postaju praktičan i koncentrirani izvor ovih važnih masnoća.
