Moždani udar

Moždani udar odumiranje je moždanog tkiva koje nastaje zbog prekida krvotoka u mozgu, zbog čega mozak postaje nedovoljno opskrbljen kisikom. Može se javiti zbog začepljenja krvne žile masnim naslagama (ateromom) ili krvnim ugruškom (ishemični) ili zbog puknuća krvne žile (hemoragični).

Najčešći uzroci

Začepljenje krvne žile može se javiti u bilo kojoj od arterija koje vode do mozga. Posebno je opasno ako aterom nastane u karotidnoj arteriji jer svaka karotidna arterija opskrbljuje krvlju velik dio mozga. Moždano tkivo prestaje funkcionirati kad je uskraćen dotok kisika dulje od 60-90 sekundi, a nakon otprilike tri sata dolazi do nepovratnih oštećenja tkiva.
Nakon kirurškog zahvata na srcu i kod ljudi koji imaju oštećene srčane zaliske ili nenormalan srčani ritam (naročito atrijsku fibrilaciju) može nastati ugrušak u srcu ili na zaliscima koji se odlomi i putuje do krvnih žila u mozgu.
Moždani udar može nastati i kao posljedica upale ili infekcije koja suzi krvne žile prema mozgu, ali i kao posljedica uzimanja lijekova poput kokaina i amfetamina.

Simptomi i tijek bolesti

Većina moždanih udara nastane iznenada i uzrokuje oštećenje mozga unutar nekoliko minuta. Rjeđe se stanje pacijenta pogoršava tijekom nekoliko sati ili dana dok sve veće područje mozga odumire.

Mogući simptomi su:

Gubitak ili oslabljen osjet u ruci ili nozi ili na jednoj strani tijela
Djelomični gubitak vida ili sluha
Vrtoglavica
Nerazgovijetan govor
Gubitak kontrole nad mokraćnim mjehurom
Gubitak svijesti (moguća i koma)
Naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
Nejednakost veličine zjenica koja do tada nije postojala

Moždani udari mogu uzrokovati oteknuće mozga koje može dodatno oštetiti moždano tkivo.

Zašto moždani udari pogađaju samo jednu stranu tijela?

Moždani udar obično ošteti samo jednu stranu mozga. Budući da živci u mozgu prelaze s jedne strane tijela na drugu, simptomi se pojavljuju na suprotnoj strani tijela od mjesta oštećenja u mozgu

Što ako sumnjate na moždani udar?

Zamolite osobu da se nasmiješi i isplazi jezik. Je li jedna strana lica opuštena? Može li osoba isplaziti jezik?
Zamolite osobu da podigne obje ruke ispred sebe. Može li obje ruke podići jednako visoko?
Zamolite osobu da izgovori jednostavnu rečenicu. Obratite pažnju na mrmljanje i nerazumljiv govor.

Ako su se vaše sumnje potvrdile, smjesta nazovite hitnu pomoć (194 ili 112). Ako imate izbor, nemojte sami voziti pacijenta u bolnicu. Zapamtite kada su se simptomi pojavili i obavijestite bolničare o tome. Nemojte pacijentu davati aspirin jer pogoršava krvarenje. Bolesnik treba ležati s lagano uzdignutom glavom i ramenima. Ako počne povraćati, okrenite ga na bok da omogućite istjecanje povraćenog sadržaja iz usta. Ne dajte mu hranu ili piće. Ako je bez svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Provjeravajte disanje, i ako zatreba, započnite mjere oživljavanja.

Prognoza

Neki pacijenti oporave sve ili većinu normalnih funkcija. Drugi se ne mogu kretati, govoriti ili samostalno hraniti. Tijekom prvih nekoliko dana liječnici ne mogu predvidjeti hoće li se stanje pacijenta popraviti ili pogoršati. Udari koji uzrokuju gubitak svijesti ili oštećuju disanje ili funkciju srca osobito su teški i posljedice su većinom trajne. Oko 50% pacijenata s jednostranom paralizom i većina s lakšim simptomima do vremena izlaska iz bolnice oporavi neke funkcije. Uporaba ruke češće je ograničena nego uporaba noge.

Liječenje

Liječnici obično prvo daju kisik i osiguraju pacijentu primanje tekućine i ishrane venskim putem. Pri moždanom udaru u razvoju mogu se dati sredstva protiv zgrušavanja krvi kao što je heparin, ali jednom kad je udar razvijen u potpunosti, ti su lijekovi beskorisni. Novija istraživanja upućuju da se paraliza i drugi simptomi mogu spriječiti ili popraviti ako se unutar 3 sata od početka udara daju lijekovi koji razbijaju nastale ugruške. Pretragu treba napraviti brzo da se odredi je li uzrok ugrušak ili krvarenje koje se ne liječi takvim lijekovima. Jednom kad je moždani udar završen, ponovno uspostavljanje krvotoka ne može vratiti funkciju odumrlog moždanog tkiva. Zato kirurški zahvat ne donosi poboljšanje osim u slučaju manjeg moždanog udara kod kojeg krvna žila nije u potpunosti začepljena. Osobu s vrlo teškim moždanim udarom može se staviti na respirator radi održavanja funkcije disanja. Paralelno se vodi briga o sprječavanju nastanka dekubitusa na koži, funkciji bubrega i crijeva, visokom krvnom tlaku, nepravilnim srčanim otkucajima, upali pluća, ali i o problemima poput promjena raspoloženja ili depresije koju se liječi psihoterapijom ili lijekovima.

Rehabilitacija

Intenzivna rehabilitacija može pomoći mnogim pacijentima da nauče kako nadvladati invaliditet unatoč oštećenju dijela moždanog tkiva. Uloge prethodno oštećenog dijela mogu preuzeti drugi dijelovi mozga. Rehabilitacija započinje čim se uravnoteže krvni tlak, puls i disanje. Cilj je održati bolesnikove mišiće čvrstima, spriječiti grčenje mišića i dekubituse te ponovno naučiti pacijenta hodati i govoriti. Nakon otpusta iz bolnice mnogima koristi stalna rehabilitacija u bolnici ili domu ili dogovoreni rehabilitacijski posjeti.

Kako smanjiti rizik nastanka moždanog udara?

Na neke čimbenike rizika kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati. Dob je najznačajniji čimbenik rizika. Starenjem se povećava učestalost razvoja moždanog udara. Međutim, u današnje vrijeme snižava se dob pacijenata: 46% moždanih udara nastaje između 45. i 59. godine života.

Ako želite smanjiti rizik moždanog udara, smanjite povišen krvni tlak i/ili kolesterol, pripazite na razinu šećera u krvi i tjelesnu masu, prestanite pušiti ili barem smanjite broj cigareta dnevno. Redovito vježbajte i smanjite unos alkoholnih pića. Preporučuje se popiti čašu crnog vina dnevno. Smanjite unos nezdravih namirnica: hrane koja obiluje zasićenim masnim kiselinama i rafiniranim šećerima, jako zasoljene hrane i sl., a povećajte unos namirnica u kojima dominiraju nezasićene masne kiseline (pogotovo maslinovo ulje), voća i povrća, namirnica bogatih biljnim vlaknima te plave ribe.