Pametno na sunce
Iako bez sunca nema života, treba imati na umu da je sunce, odnosno UV zračenje koje ono emitira jedan od najvećih neprijatelja kože.
Pretjerano izlaganje kože suncu potiče stvaranje štetnih slobodnih radikala. Slobodni radikali vidljivo oštećuju tkivo kože što se manifestira pojavom bora, tamnih mrlja i opeklina od sunca. No, ono što još više zabrinjava jesu unutarnja oštećenja koja povisuju rizik od karcinoma kože.
Alergija na sunce češće pogađa žene srednje dobi i učestalija je kod osoba svijetle puti. Najčešće se javlja na licu i dekolteu. Jednom kad se javi kod većine osoba ponavlja se svake godine. Od alergija na sunce dodatno su ugroženi oboljeli od autoimunih bolesti, bolesti bubrega te osobe koje se liječe antibioticima.
Pravilnom i pravodobnom njegom i pripremom kože moguće je minimizirati štetne posljedice izlaganja UV zrakama bez bojazni od zdravstvenih posljedica.
Osim zaštite u obliku krema sa zaštitnim faktorom, brojne studije pokazuju kako dodaci prehrani mogu biti od velikog značenja u zaštiti kože. Dodaci su posebno prilagođeni osobama koje žele pripremiti kožu za izlaganje suncu i zaštititi je od štetnog utjecaja slobodnih radikala, te svima koji imaju kronične dermatološke probleme.
Pravilno dozirane kombinacije određenih antioksidansa poput beta-karotena, astaksantina, likopena, zeaksantina, vitamina B-kompleksa, selena i cinka, zatim sastojci kao što su zeleni čaj, i omega-3 masne kiseline, svakako mogu pridonijeti zaštitnom kapacitetu organizma.
U suvremenim fotoprotektivnim pripravcima mogu se naći i sastojci s dodanom vrijednošću - vitamin C i derivati, vitamin E, resveratrol, i mnogi drugi.
Karotenoidi su fitokemikalije snažnog antioksidativnog djelovanja zaslužne za boju narančastog, žutog i crvenog voća i povrća. Brojna su znanstvena istraživanja lansirala karotenoide na sam vrh nutrijenata koji pomažu koži da se brže i učinkovitije adaptira na UV zračenje. Tu se osobito ističe beta-karoten koji pridonosi zaštitnom djelovanju protiv akutnih i kroničnih manifestacija kožnih oštećenja uzrokovanih izlaganjem suncu.
Među karotenoidima valja istaknuti i lutein koji ima važnu ulogu u zaštiti osjetljive strukture mrežnice oka od napada slobodnih radikala uzrokovanih izlaganjem suncu. Svakako valja imati na umu da kako bi se postiglo zaštitno djelovanje potrebno je uzimati karotenoide najmanje 10 tjedana prije izlaganja suncu što je znak da je upravo sada vrijeme da počnete voditi brigu o predstojećim ljetnim mjesecima.
Astaksantin je na našem tržištu prisutan više od 15 godina. Za razliku od ostalih karotenoida, astaksantin se u organizmu ne metabolizira u vitamin A . Njegova antioksidativna sposobnost 10 puta je snažnija od ostalih karotenoida i čak 550 puta snažnija od vitamina E. Iako je kemijski vrlo sličan beta-karotenu, vrlo male razlike u strukturi poboljšavaju njegova kemijska svojstva, što mu omogućava prelazak krvno-moždane barijere te doprinosi snažnom antioksidativnom djelovanju u CNS-u. U prirodi ga nalazimo u različitim organizmima: škampima, rakovima i jastozima te lososu.
Osim dodataka prehrani konzumirati možete i zeleni čaj. Tri do pet šalica dnevno kvalitetnog zelenog čaja pridonijet će zaštiti od slobodnih radikala uzrokovanih izlaganjem kože sunčevom zračenju.
Redovitom upotrebom astaksantina tijekom izlaganja suncu smanjuje se mogućnost nastajanja opeklina, alergija na sunce, mrlja i vitiliga. Uz to što učinkovito štiti, pridonosi i ravnomjernijem tamnjenju kože. Da bi se osiguralo njegovo zaštitno djelovanje preporuka za uzimanje je 4 do 12 tjedana u dozi od 4 do 8 mg. Osim u dodacima prehrani danas postoje i vrlo inovativni kozmetički proizvodi s astaksantinom.
Kod alergija na sunčevo zračenje tj oksidativnog stresa koje uzrokuje djelovanje na kožu, dobro je uzimati dodatke prehrani koji će povoljno djelovati na obnovu i regeneraciju kože.
Masne kiseline
Vrlo bitni faktori za zdravlje kože su i kvalitetne masne kiseline prisutne u nerafiniranim uljima noćurka, boreča, konoplje (GLA), lana, oraha, ploda divlje ruže (ALA-omega 3) te plavoj ribi i algama (EPA, DHA-omega 3).
Jedno od značajnijih novih dermatoloških otkrića je otkriće sposobnosti vitamina C da se «suprotstavi» negativnim posljedicama izlaganja suncu. Nagomilani slobodni radikali uzrokuju značajnu štetu na tkivima posebice na kolagenu i elastinu, gradivnim komponentama kože, uzrokujući, primjerice, stvaranje bora na koži. Vitamin C, kao moćan antioksidans doprinosi neutralizaciji slobodnih radikala. Osim prevencije oštećenja, vitamin C igra važnu ulogu i u regeneraciji već oštećene kože kroz poticanje sinteze kolagena. Dodaci prehrani na bazi kolagena također su dobra pomoć koži.
Vitamini
Vitamin E naziva se i «vitamin ljepote» jer potiče mnoge kemijske reakcije u organizmu koje poboljšavaju stanje naše kože. Snažan je antioksidans koji potiče popravak oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala i blagotvorno djeluje na sve tipove kože. Također, pomaže u smanjenju crvenila kože nakon pretjeranog izlaganja suncu te doprinosi smanjenju nastanka bora i održava kožu glatkom kroz duže vrijeme.
Vitamin A se u koži nalazi u malim koncentracijama, no apsolutno je esencijalan za zdravlje kože. Osim što ima ključnu ulogu u rastu i razvoju kože, dokazano pridonosi popravku oštećenja nastalih UV zrakama.
Vitamini B skupine neophodni su za održavanje zdrave kože, kose i noktiju. Oni će, uz proteine kao potporu, pomoći koži da ostane sjajnija i elastičnija, noktima da budu čvršći i kosi da bude mekša i svilenkastija. Studije su pokazale da je čak 40% slučajeva dermatitisa rezultat nedostatnog unosa vitamina B skupine prehranom.
