Pod mikroskopom

Kada je i s kojim ciljem osnovana Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije?
Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske osnovana je 1994. godine s ciljem unaprjeđenja studentskog života studenata farmacije i medicinske biokemije te je jedina Udruga na području Republike Hrvatske koja zastupa interese studenata farmacije i medicinske biokemije.
Koji je način na koji se udruga povezuje sa javnim ljekarništvom i industrijom te koje su potencijalne koristi za studente?
Udruga se temelji na različitom obrazovnom i javnozdravstvenom sadržaju. Obrazovni sadržaj studentima omogućava uvid u buduću struku, a samim time i ljekarništvo. Tema ljekarništva često je zastupljena u okviru našeg godišnjeg Kongresa. Također, ljekarništvu se pristupa i kroz natjecanje u konzultacijskim vještinama, koje je jedinstveno za studente farmacije. Potonje se održava svake godine te omogućava studentima simulaciju konzultacije između ljekarnika i pacijenta, čime u konačnici studenti dobiju cjelokupni dojam kako sam proces konzultacije izgleda. Što se tiče industrije, brojne projekte (Kongres i natjecanja) podržavaju različiti sponzori koji dolaze upravo iz sfere farmaceutske industrije te koji se predstavljaju u sklopu pretkongresnog sadržaja. Navedeno obuhvaća sajam karijera, ali i događaj “Boss At First Sight”, gdje je cilj potaknuti studente na rad u industriji i zaposlenje te samim time na doprinos široj zajednici. (Filip Simić, predsjednik Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske)
Koje su najzanimljivije aktivnosti i suradnje?
Jako je puno projekata koji se održavaju već godinama. Isto tako, iz godine u godinu održavaju se i novi projekti, s ciljem osvježavanja sadržaja, ali i proširenja ciljne skupine studenata, kako bi se mogle obuhvatiti sve godine studija i oba smjera našeg fakulteta. Već dugi niz godina održava se projekt Soft skills akademija, iznimno kvalitetan projekt u kojem se tijekom čitavog tjedna odvijaju soft skills radionice na kojima sudionici imaju priliku razvijati svoje meke vještine. Također, ove godine se 11. put održava godišnji Kongres, najveći projekt naše Udruge, a koji okuplja preko 200 sudionika. U sklopu Kongresa održava se mnoštvo radionica i predavanja na kojima studenti također mogu steći raznolike vještine. Tu su i brojna natjecanja gdje studenti imaju priliku dobiti vrijedne nagrade, ali i usavršiti svoje znanje i ispitati sposobnosti. Ne smijemo zaboraviti ni humanitarno-društvene događaje, od kojih su se ove godine u najvećem broju odvili humanitarni pub kvizovi. Ove godine je prvi put održan i Big Pharma Advent, koji je okupio mnoštvo studenata i na taj način prikupio sredstva koja su donirana Centru za autizam u Zagrebu. Isto tako, tu je naš Recipe portal, službeno glasilo naše udruge, te novi projekt Pharminute, koji putem Instagram reelova i Tik Toka promovira različite zdravstvene teme. I tu je naravno naš podcast Pod mikroskopom. (Filip Simić, predsjednik Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske)
Kako je nastala ideja vezana za stvaranje podcasta Pod mikroskopom i koji je idejni cilj projekta?
Sama ideja podcasta nastala je tijekom radionice organizirane od strane Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA), a koja je bila osmišljena kao natjecanje u project managementu. Svaki tim trebao je osmisliti projekt i njegovu izvedbu, a izabrani projekt bi se proveo u toj akademskoj godini. Našoj ekipi od četiri člana „pala je na pamet“ ideja podcasta kao izvrsnog medija za približavanje edukativnih i znanstvenih tema široj javnosti. Ideja podcasta svidjela se žiriju te je projekt krenuo u realizaciju iduće akademske godine. Glavni pokretači projekta bili smo (su) Ana Barać, Ivan Blažanović, Loren Petrušić i ja (Iva Dragun). U međuvremenu se naš mali tim uvelike proširio te svaki član tima ima točno određenu ulogu. Ovogodišnji tim, osim mene, čine Valentina Burela, Šimun Crnković, Karla Grudenić, Josip Kokanović, Ana Palavra, Filip Simić i Magdalena Žokalj. Tu ne treba zaboraviti i na naše prijašnje članove, Brunu Burić, Nikolu Bišćana, Andru Brzovića, Josipa Mihelića, Saru Koprivicu i Tina Roginu. Temeljni cilj projekta je popularizacija znanosti i edukacija studenata o raznim biomedicinskim temama kroz podcast kao danas vrlo prihvaćen i popularan medij. Primarno smo htjeli i da sam naziv odražava naš glavni cilj. S obzirom na to da je mikroskop instrument koji omogućava promatranje golim okom nevidljivog svijeta, htjeli smo da naši slušatelji s nama „pogledaju kroz mikroskop“ i upuste se u razne teme koje nas sve okružuju, a rijetko su u fokusu javnosti. (Iva Dragun, koordinatorica podcasta Pod mikroskopom)
Kako izgleda priprema jedne epizode?
Prva stvar koju radimo je biranje tematike sezone, kao i broj epizoda koje će se emitirati. Nakon što ustanovimo navedeno, slijedi odabir tema pojedinačnih epizoda koje će biti povezane s glavnom tematikom. Uvijek nastojimo predlagati teme koje su što zanimljivije publici, ali ujedno i edukativne. Zatim svaki voditelj sastavlja koncept svoje epizode te traži i kontaktira adekvatnog predavača koji će gostovati u epizodi. Taj proces se temelji na pretraživanju interneta i znanstvenih radova, a ključno je da se tim usuglasi oko toga koji predavač će gostovati u epizodi. Također nam je iznimno bitno da su predavači stručni u navedenoj temi te da imaju dobre govorničke sposobnosti. Nakon što je dogovoreno snimanje i epizoda bude snimljena, tim za montažu vrijedno uređuje video i zvuk te postavlja sadržaj na naše YouTube i Spotify kanale, dok tim za promotivne aktivnosti sastavlja objavu najave epizode za naše Instagram i Tik Tok stranice. (Iva Dragun, koordinatorica podcasta Pod mikroskopom)
Kako publika reagira na teme koje obrađujete i koja je do sada bila najgledanija?
Generalno dobivamo veliku podršku od strane profesora, kolega s fakulteta, ali i drugih udruga i opće javnosti. Završetkom prošle sezone proveli smo anonimnu anketu o zadovoljstvu i dojmovima publike našim projektom, prilikom čega je 93.3% ispitanika ideji i cilju projekta dalo ocjenu 5. Osim toga, bili smo pozvani sudjelovati na raznim konferencijama i tako predstaviti naš projekt. Najgledanija epizoda trenutno je naša prva epizoda – Bioterorizam, ali pri vrhu su i epizode Narodna medicina, Mentalni poremećaji i Često korišteni lijekovi. (Iva Dragun, koordinatorica podcasta Pod mikroskopom)
Jeste li imali gosta koji vas je posebno iznenadio?
Općenito smo izuzetno zadovoljni odabirom gostiju, tako da je vrlo teško izdvojiti nekog posebno. Osobno sam iznimno zadovoljna svakim predavačem koji je gostovao u mojoj epizodi. Svi su stvarno bili stručnjaci u svom području i odličnih komunikacijskih vještina. (Iva Dragun, koordinatorica podcasta Pod mikroskopom)
Koji se mitovi često vežu uz studiranje farmacije?
Definitivno onaj da ćemo biti samo „trgovci iza pulta“. Iako to možda na prvi pogled tako izgleda, posao farmaceuta je puno više od toga. Nerijetko se zanemaruje činjenica da je farmaceut posljednja osoba koja stoji iza recepta te je odgovorna za provjeru točnosti svega napisanog. Važno je napomenuti i to da su farmaceuti ključni tijekom davanja savjeta i naglašavanja uputa prilikom podizanja lijeka ili bilo kakvog drugog medicinskog pripravka. Nadalje, često se zaboravlja i činjenica da je farmaceut najdostupniji zdravstveni radnik, koji će vam uvijek vrlo rado odgovoriti na bilo kakve nedoumice i pitanja. Tu naravno treba spomenuti i poslove u industriji koji također sa sobom nose veliku razinu odgovornosti. (Iva Dragun, koordinatorica podcasta Pod mikroskopom)
I za kraj, što bi voljela da javnost bolje razumije o našoj struci i savjet za mlade?
Voljela bih, kao što sam i prethodno već navela, da javnost razumije da je posao farmaceuta vrlo savjestan, odgovoran i zahtjevan posao. Farmaceuti su ipak osobe koje su završile pet godina nimalo lakog fakulteta i veliki su znalci u svom području. Što se tiče savjeta za mlade, definitivno bih htjela potaknuti mlade da budu aktivni na svojim fakultetima, uključuju se u razne volonterske projekte, javnozdravstvene kampanje i sadržaje koje im fakultet, ali i studentske udruge nude. Svaka vještina koju razvijete uvelike će vam pomoći kasnije u životu i budućem poslu. Po mome mišljenju, najvažnije je izaći iz svoje komfort zone i testirati samog sebe kako bi se uvjerio u svoje mogućnosti, jer u tome leži ključ napredovanja. (Iva Dragun, koordinatorica podcasta Pod mikroskopom)