Pretilost kod djece

Pretilost je sve veći problem suvremenog svijeta, nažalost ne samo kod odraslih već i kod djece. Prema istraživanjima Hrvatska  se nalazi na visokom četvrtom mjestu u Europi po broju pretile djece. Oko 10 posto školske djece u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, a 3.8 posto ih je pretilo. Važno je razlikovati  prekomjernu težinu od pretilosti.

Pojam prekomjerna težina označava broj kilograma koji je nešto iznad normalnih vrijednosti (indeks tjelesne mase 25 do 29.9 kg/m2) dok debljina označava viši stupanj gojaznosti (indeks tjelesne mase preko 30kg/m2).

Pretilost nastaje zbog previsokog unosa hrane u odnosu na potrebe organizma te nedovoljno kretanja. Sjedenje pred televizorom ili kompjuterom uvelike je zamijenilo igru u parku. Veliku ulogu ima i genetika kao i naučeni pogrešni obrasci ponašanja.

Djeca koja su povučena i zatvorena ponekad utjehu traže u hrani, a kod nekih je to i reakcija na stresne događaje. Pretilost se također može javiti i kod nekih bolesti kao što su poremećeni rad gušterače, štitnjače ili nadbubrežne žlijezde .

Pravilna i uravnotežena prehrana važna je za djetetov rast te emocionalni i socijalni razvoj. Pretilost može nastati već u dojenačkoj dobi i zato je važno pravilne navike hranjenja početi usvajati što prije. Predškolska djeca moraju usvojiti redovite obroke i postepeno obogaćivati jelovnik novim namirnicama. Najbolje im je servirati male obroke 5-6 puta dnevno obzirom na mali kapacitet želuca i promjenjivi apetit. U ovom razdoblju djetetu je potrebno osigurati 1500 do 1800 kalorija dnevno, putem namirnica iz svih skupina (žitarice, meso, riba, jaja, povrće, voće i mliječni proizvodi).

Ugljikohidrati bi trebali sačinjavati 45-65% dnevnog energetskog unosa (cjelovite žitarice, riža, krumpir), proteini 15-20% (meso, riba, jaja, žitarice) a masti 30% (od toga 10% polinezasićene masne kiseline).

Školskoj djeci potrebno je osigurati oko 2000 kalorija dnevno, ovisno o djetetovim aktivnostima. Ručak bi trebao biti najobilniji obrok u danu, te činiti oko 35 % dnevnog energetskog unosa, doručak i večera oko 20%  a užina 15%.

Ovo je primjer oglednog jelovnika kojim se unosi 2000 kcal i zadovoljava navedene parametre za unos makronutrijenata, tri serviranja povrća i 2 serviranja voća na dan te dnevnu potrebu na kalcijem od  1000 mg/dan.

Nekoliko dobrih navika kojima možete pomoći djetetu u regulaciji tjelesne težine:

1. Povećajte fizičku aktivnost cijele obitelji

Nemojte na pretilost djeteta gledati kao samo njegov problem, već mijenjajte način života cijele obitelji. Planirajte aktivnosti na otvorenom, umjesto gledanja televizije odlučite se na vožnju biciklom, rolanje, sportske igre, mogućnosti su zaista velike.

2. Naučite cijelu obitelj zdravim prehrambenim navikama

Zaslađene sokove zamijenite biljnim čajem ili vodom, grickalice i kolače orašastim plodovima i voćem, napunite hladnjak zdravim namirnicama i već ste napravili veliki pomak. Nastojte da imate zajedničke obroke i uključite dijete u pripremu hrane.

3. Nemojte dozvoliti obroke ispred televizora

Istovremeno jedenje i gledanje televizije ometa proces prepoznavanja sitosti i lako dovodi do prejedanja.

4. Ne koristite hranu kao nagradu/ kaznu

Hrana ne smije postati predmet trgovanja.

5. Budite djetetu podrška i dobar primjer

Djeca o sebi često misle onako kako o njima misle i njihovi roditelji. Prihvaćanjem njegove težine i ono će se osjećati dobro, voljeno i zadovoljno samim sobom.