Razgovor o fitoterapiji

Draga Majo,

Hvala ti što so se odazvala pozivu i našim čitateljima približila fitoterapiju kao tradicionalan, ali i moderan način liječenja.

Od davnina se biljke koriste u liječenju i prevenciji bolesti. Koje biljke bi izdvojila kao najstarije, a da se i danas koriste u liječenju?

Upotreba ljekovitih biljaka u liječenju postoji od kad postoje ljudi, stoga i zapise o ljekovitim biljkama nalazimo već u drevnim civilizacijama. Teško je izdvojiti samo neke od mnogih koje se spominju. Mirta (Myrtus communis L.), kamilica (Matricaria recutita L.), pelin (Artemisia absinthium L, maslina (Olea europaea L.), komorač (Foeniculum vulgare Miller), sena (Senna alexandrina Mill.), cimet (Cinnamomum verum J.Presl.), vrba (Salix purpurea L.) samo su neke od nama bliskih biljnih vrsta koje se koriste u liječenju od davnina.

Koje biljne vrste bi istakla kao one koje su baza za sintetske lijekove?

Oko 40 posto lijekova koje koristimo u zapadnom svijetu potječe od biljaka. Za neke se bioaktivne sastavnice biljnog porijekla pronašao način da se proizvedu sintetskim putem, dok je za neke izolacija iz biljnog materijala jedini način. Salicilna kiselina izolirana je iz kore vrbe (Salix purpurea L.), a modifikacijom u acetilsalicilnu kiselinu dobili smo najčešće korišteni lijek protiv boli.

Kardiotonični glikozidi (koristimo ih za liječenje kroničnog srčanog zatajenja) primjer su spojeva koji se i dalje dobivaju izolacijom iz prirodnih izvora a zatim se naknadno strukturno modificiraju. Kardiotoničnim glikozidima bogate su vrste Digitalis purpurea L. i Digitalis lanata Ehrh. Alkaloidi iz ružičastog katarantusa (Catharanthus roseus (L.) G.Don) – vinblastin i vinkristin djeluju kao citostatici. Danas se dobivaju sintetskim putem a primjenjuju se u liječenju onkoloških pacijenata.

Na tržištu postoje biljni lijekovi, tradicionalni biljni lijekovi – koja je razlika?

Zakonska regulativa za biljne lijekove ne razlikuje se u odnosu na sintetske lijekove. Za tradicionalne biljne lijekove postupak je nešto drugačiji, takvi lijekovi mogu se registrirati na osnovi pozitivne ocjene dokaza tradicionalne primjene tijekom najmanje 30 godina u svijetu, od čega najmanje 15 godina u zemljama članicama EU.

Na što treba obratiti pažnju prilikom odabira dodatka prehrani koji u sastavu imaju neki biljni ekstrakt?

Većina biljnih preparata koje pacijenti koriste spada u kategoriju dodataka prehrani. Prilikom odabira treba obratiti pažnju na sastav dodatka prehrani, kvantifikaciju aktivnih sastavnica, metodu kojom je napravljena analiza preparata. Pacijentima je teško odabrati dodatak prehrani pa stoga savjetujem da se obrate magistrima i magistrama koji će ih znati savjetovati.

Eterična ulja su zadnjih godina jako popularna, smiju li se oralno koristiti i u kojim oblicima i slučajevima ?

Eterična ulja sadrže oko 20-60 sastavnica, a ponekad i 200 različitih sastavnica od kojih su dvije ili tri glavne komponente u visokim koncentracijama (20-70%) u usporedbi s ostalim komponentama prisutnim u tragovima. Peroralna primjena eteričnih ulja provodi se isključivo pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka i pacijenti nikada ne bi smjeli sami uzimati eterična ulja.

Na tržištu postoje preparati koji sadrže eterična ulja u manjim dozama te se kao takvi mogu preporučiti pacijentima.

Dugo radiš na Zavodu za farmakognoziju Farmaceutsko – biokemijskog fakulteta u Zagrebu, koje je znanstveno-istraživačko područje kojim se posebno baviš?

Moj znanstveno-istraživački rad usmjeren je na fitokemijsku analizu ljekovitih biljnih vrsta primjenom različiti analitičkih tehnika. Također istražujem biološke učinke (antioksidacijski, protuupalni, citotoksični) biljnih vrsta kroz in vitro metode. Novije područje mog znanstvenog interesa su optimizacije ekstrakcija bioaktivnih sastavnica od interesa te uvođenje ekstrakcija koje se temelje na načelu zelene kemije.

Koji su najveći izazovi u znanstveno-istraživačkom radu?

Znanstveno-istraživački rad je stalni izazov. Na početku istraživanja nismo u mogućnosti predvidjeti rezultate i svako istraživanje nas može odvesti u neki novi, neplanirani smjer. Veliki je izazov i financirati znanstveni rad, danas se znanstveno-istraživački projekti uglavnom financiraju iz EU fondova.

Surađuje li Zavod sa farmaceutskim kućama i u kojem smjeru?

Trenutno nemamo aktivnu suradnju s farmaceutskom industrijom, ali u dosadašnjem radu surađivali smo kroz razne projekte. Nadam se da ćemo u bližoj budućnosti opet surađivati.

I za kraj.. što bi poručila našim čitateljima u smjeru samoliječenja biljnim pripravcima?

Savjetovala bih čitateljima da u samoliječenju biljnim pripravcima budu oprezni i da se obavezno obrate za savjet magistrama/magistrima farmacije koji su najkompetentniji u davanju savjeta vezanih uz samoliječenje biljnim preparatima.

Posebno bih istaknula rizik uzimanja biljnih pripravaka kupljenih na neprovjerenim web-shopovima. Takvi preparati mogu biti opasni za njihovo zdravlje.

S doc.dr.sc. Majom Bival Štefan razgovarala je Marijana Radionov mag.pharm.