Priprema kože za sunce

Iako bez sunca nema života, treba imati na umu da je sunce, odnosno UV zračenje koje ono emitira, jedan od najvećih neprijatelja kože. Pretjerano izlaganje kože suncu potiče stvaranje štetnih slobodnih radikala. Oni vidljivo oštećuju tkivo kože što se manifestira pojavom bora, tamnih mrlja i opeklina. No, ono što još više zabrinjava jesu unutarnja oštećenja koja povisuju rizik od karcinoma kože.
Alergija na sunce češće pogađa žene srednje dobi i učestalija je kod osoba svijetle puti. Najčešće se javlja na licu i dekolteu u obliku malih sitnih prištića koji svrbe. Jednom kad se javi, kod većine osoba ponavlja se svake godine. Od alergija na sunce dodatno su ugroženi oboljeli od autoimunih bolesti, bolesti bubrega te osobe na terapiji tetraciklinskim antibioticima.

Pravilnom i pravodobnom pripremom kože moguće je minimizirati štetne posljedice izlaganja UV zrakama bez bojazni od zdravstvenih posljedica. Brojne studije pokazuju kako dodaci prehrani mogu biti od velikog značenja u zaštiti kože, a preporučljivo ih je započeti uzimati barem 4 – 6 tjedana prije intenzivnijeg izlaganja kože suncu.

Pravilno dozirane kombinacije određenih antioksidansa poput beta-karotena, astaksantina, likopena, zeaksantina, vitamina B skupine, selena i cinka, zatim sastojci kao što je zeleni čaj, piknogenol, genistein i omega-3 masne kiseline, svakako mogu pridonijeti fotozaštitnom kapacitetu organizma. U suvremenim fotoprotektivnim pripravcima mogu se naći i sastojci s dodanom vrijednošću - vitamin C i derivati, vitamin E, resveratrol, antocijanidini iz šipka, polifenoli iz kakaovca, lutein,  pamuk, čileanska malina, čileanski lješnjak  i mnogi drugi.

Karotenoidi su biljni spojevi snažnog antioksidativnog djelovanja zaslužni za boju narančastog, žutog i crvenog voća i povrća. Tu se osobito ističe beta-karoten koji djeluje zaštitno protiv akutnih i kroničnih kožnih oštećenja uzrokovanih izlaganjem suncu. Među karotenoidima valja istaknuti i lutein koji ima važnu ulogu u zaštiti osjetljive strukture mrežnice oka. Naime, upravo su oči, uz kožu, najosjetljiviji organ kada je riječ o sunčevim zrakama. Lutein djeluje kao filtar sunčevog svjetla apsorbirajući opasne UV zrake. Kako bi se postiglo zaštitno djelovanje, potrebno je uzimati karotenoide najmanje 10 tjedana prije izlaganja suncu. Dakle, upravo je sada pravo vrijeme da počnete voditi brigu o predstojećim ljetnim mjesecima.

Astaksantin je karotenoid koji se, za razliku od ostalih, u organizmu ne metabolizira u vitamin A što njegovu primjenu čini jako sigurnom. Njegova antioksidativna sposobnost 10 puta je snažnija od ostalih karotenoida i čak 550 puta snažnija od vitamina E. Male razlike u strukturi poboljšavaju njegova kemijska svojstva. Upravo mu to omogućava prelazak krvno-moždane barijere te snažno antioksidativno djelovanje u središnjem živčanom sustavu (posebno u makuli oka i kod Alzheimerove bolesti). U prirodi ga nalazimo  u različitim organizmima: škampima, rakovima i jastozima te lososu. Najbolji prirodni izvor astaksantina, je mikroalga Haematococcus pluvialis.  Najviše se primjenjuje za antioksidativnu zaštitu kože od štetnog sunčeva zračenja i kod preosjetljivosti kože na sunce. Redovitom upotrebom astaksantina tijekom izlaganja suncu smanjuje se mogućnost nastajanja opeklina, alergija na sunce, mrlja i vitiliga. Uz to što učinkovito štiti, pridonosi i ravnomjernijem tamnjenju kože. Da bi se osiguralo njegovo zaštitno djelovanje, preporuka za uzimanje je 4 do 12 tjedana u dozi od 4 do 8  mg. Osim u dodacima prehrani danas postoje i vrlo inovativni kozmetički proizvodi s astaksantinom.

Vrlo bitni faktori za zdravlje kože su i kvalitetne masne kiseline prisutne u nerafiniranim uljima noćurka, boreča, konoplje (GLA), lana, oraha, ploda divlje ruže (ALA-omega 3) te plavoj ribi i algama (EPA, DHA-omega 3).

Jedno od značajnijih novih dermatoloških otkrića je otkriće sposobnosti vitamina C da se «suprotstavi» negativnim posljedicama izlaganja suncu. Nagomilani slobodni radikali uzrokuju značajnu štetu na tkivima posebice na kolagenu i elastinu, gradivnim komponentama kože, uzrokujući, primjerice, gubitak čvrstoće kože i stvaranje bora. Vitamin C, kao moćan antioksidans neutralizira slobodne radikale te tako spriječava oštećenja na koži. Osim prevencije oštećenja, vitamin C igra važnu ulogu i u regeneraciji već oštećene kože kroz poticanje sinteze kolagena.

Vitamin E je snažan antioksidans koji potiče popravak oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala i blagotvorno djeluje na sve tipove kože. Također, pomaže u smanjenju crvenila kože nakon pretjeranog izlaganja suncu te smanjuje nastajanje bora i održava kožu glatkom kroz duže vrijeme.

Vitamin A se u koži nalazi u malim koncentracijama, no apsolutno je esencijalan za zdravlje kože. Osim što ima ključnu ulogu u rastu i razvoju stanica kože, dokazano potiče popravak oštećenja nastalih UV zrakama. Prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati uništavanje vitamina A u koži uslijed čega se može razviti i njegov deficit. Potom, posljedično, dolazi i do nastanka tamnih mrlja, bora, ljuštenja kože te u najgorem slučaju prekancerogenih lezija.

Vitamin A, C i E međusobno se nadopunjuju u svom djelovanju. Stoga je za optimalnu zaštitu od sunca najbolje posegnuti za dodatkom prehrani koji osigurava adekvatne količine svih triju vitamina.

Vjeruje se da selen zbog svojih snažnih antioksidativnih svojstava ima ključnu ulogu u prevenciji karcinoma kože. Prema nekim saznanjima, ukoliko previše vremena  provedete na suncu, selen će smanjiti rizik od nastanka crvenila kože i opeklina. Ipak, treba imati na umu da je selen u visokim dozama toksičan pa se za pozitivan učinak neophodno držati preporučenih količina.

Cink ima važnu ulogu u popravku oštećenja nastalih na koži. Unesen putem dodataka prehrani može voditi ka djelotvornijem oporavku od opeklina, ekcema i osipa. Cink također ima snažan učinak na jačanje imunološkog sustava koji je ljeti zbog iscrpljujućih sunčevih zraka itekako stavljen na kušnju. Cink čuva i zdravlje očiju izloženih sunčevim zrakama, ali i kože koja ljeti često postaje suha i siva. Posebno blagotvorno djelovanje cink postiže u kombinaciji s bakrom, esencijalnim sastojkom melanina, prirodnog pigmenta u kosi.

Vitamini B skupine neophodni su za održavanje zdrave kože, kose i noktiju. Oni će, uz proteine kao potporu, pomoći koži da ostane sjajnija i elastičnija, noktima da budu čvršći i kosi da bude mekša i svilenkastija. Studije su pokazale da je čak 40% slučajeva dermatitisa rezultat nedostatnog unosa vitamina B skupine prehranom.

Tri do pet šalica dnevno kvalitetnog zelenog čaja umanjit će svrbež kože kod alergijskih reakcija, zaštiti Vas od slobodnih radikala i popraviti ten narušen izlaganjem suncu.

S obzirom da je s uzimanjem svih dodataka prehrani o kojima govorimo u ovom blogu potrebno započeti barem nekoliko tjedana prije intenzivnijeg izlaganja suncu, pripazite da s pripremom svoje kože započnete na vrijeme. Čak i uz dobru pripremu, u ljetnim će mjesecima biti iznimno važno kožu zaštititi preparatima za zaštitnim faktorom o kojima ćete uskoro moći doznati više u našem blogu o zaštiti kože prilikom izlaganja suncu.

Tekst pripremila: Iva Sesar, mag.pharm. u suradnji sa ZU Mandis pharm