Sezonske alergije

Čak i kada su alergeni prisutni u maloj koncentraciji, imunološki će sustav alergične osobe burno reagirati kao da je u pitanju infekcija i pokušati zaštititi organizam od tvari koje inače za njega nisu štetne. Tako dolazi do pojave simptoma alergije. Uz alergije čiji su simptomi prisutni tijekom cijele godine, poput alergija na određene sastojke iz hrane, kućnu prašinu ili dlaku nekih životinja, posebno je velik broj osoba pogođen alergijama čije simptome najintenzivnije osjećaju u toplijem dijelu godine. Proljeće, ljeto i rana jesen razdoblje su u kojem borba sa neugodnim simptomima može biti osobito zahtjevna za osobe sklone peludnim alergijama i alergijama na sunce (fotodermatozama).

Peludne alergije

Peludna alergija je reakcija preosjetljivosti organizma na peludna zrnca. Pelud se stvara u proljeće, ljeto i jesen kada biljke intenzivno cvatu. Većina peludi prenosi se putem vjetra i nakon udisanja zrnaca u organizmu preosjetljivih osoba potiče niz alergijskih reakcija. Pelud trava, korova i drveća ima najveći alergogeni potencijal – sposobnost da čak i pri nižim koncentracijama kod preosjetljivih osoba izazovu simptome alergije. Sklonost alergijama može biti uvjetovana genetskim čimbenicima, ali ovisi i o uvjetima i stilu života. Naime, veća je vjerojatnost da alergiju razviju osobe koje žive u urbanim sredinama, zbog onečišćenja zraka, ali i stila života.

Sezonski alergijski rinitis, poznat i pod nazivom peludna hunjavica, alergijska je upala nosne sluznice uzrokovana nekim alergenom i spada među najčešće oblike alergije.
Simptomi alergije dišnog sustava općenito su slični prehladi. Obuhvaćaju vodeni iscjedak iz nosa, kihanje, neprohodnost i svrbež nosa te nadraženost, svrbež i suzenje očiju. Alergijsku bolest od prehlade, osim samog uzročnika, razlikuje snažno izražen svrbež nosa, nepca, očiju, grla i ušiju. Osobe s alergijskim rinitisom mogu razviti komorbiditete poput astme, sinusitisa, upale uha, infekcije donjeg dišnog sustava, nosne polipoze i poremećaja sna.

Peludne su alergije sezonskog karaktera i simptomi se pojavljuju povremeno, u određenom dijelu godine, u razdoblju cvatnje nekih vrsta stabala, trava i korova. Simptomi povremenog alergijskog rinitisa obično su burniji od stalnog (cjelogodišnjeg) alergijskog rinitisa. Po intenzitetu se kreću u rasponu od blagih do umjereno teških. Ako su simptomi blagi, dnevne aktivnosti, radna sposobnost ili školske obveze nisu ometeni i san je normalan. Kod umjereno teških simptoma prisutni su jedan ili više poremećaja vezanih uz spavanje, dnevne aktivnosti te smetnje vezane uz posao ili školu. Na poremećaj spavanja od svih simptoma najviše utječe začepljen nos.

Liječenje peludnih alergija

Liječenje peludnih alergija dijeli se u tri dijela: izbjegavanje alergena, farmakoterapija i imunoterapija.

Kod vanjskih alergena potrebno je voditi računa o koncentraciji peluda u zraku (pratiti peludni kalendar i prognoze). Savjetuje se i izbjegavati boravak na otvorenom, pogotovo u područjima bujnije vegetacije, u danima kada je ta koncentracija povišena. U danima visoke koncentracije alergena prozore treba držati zatvorenima i provjetravati samo kasno navečer te izbjegavati sušenje rublja na otvorenom. Savjetuje se nošenje zaštitnih maski kako bi se udisanje alergena smanjilo u što većoj mjeri. Nošenjem naočala, sunčanih ili dioptrijskih, smanjuje se kontakt alergena s očima. Korisnicima kontaktnih leća preporučuje se nošenje jednodnevnih leća. Prije odlaska na počinak, savjetuje se tuširanje i pranje kose kako bi se alergeni u uklonili s kože i kose.

Kako je izbjegavanje alergena u potpunosti nemoguće, potrebna je farmakoterapija. Na tržištu postoje antihistaminici registrirani za slobodnu prodaju, koji se koriste za samoliječenje. Pri odabiru antihistaminika vrlo je važan savjet ljekarnika. Kod blažih oblika bolesti primjenjuju se antihistaminici u obliku tableta kod odraslih ili sirupa kod djece. Teži oblik bolesti, uz antihistaminike, zahtjeva primjenu i nazalnih (nosnih) kortikosteroidnih sprejeva te inhalatora. Dekongestivne kapi za nos smiju se koristiti u kontinuitetu koristiti 5 do 7 dana. U slučaju njihove dugotrajne primjene često se razvija ovisnost o takvim preparatima što dovodi do kroničnog oštećenja sluznice nosa. Terapiju je potrebno provoditi sukladno uputama liječnika i ljekarnika.

Brojni drugi preparati u slobodnoj prodaji znatno pomažu ublažiti simptome alergije. To su ponajprije sprejevi za nos i kapi za oči, ali i dodaci prehrani koji sadrže sastojke poput ulja crnog kima, kozlinca, kvercetina ili kalcija i vitamina C, a čija je primjena pokazala blagotvorne učinke na alergijske simptome.

U liječenju može pomoći ispiranje nosa fiziološkom otopinom, primjena sprejeva za nos koji sadrže morsku vodu ili morsku vodu s dodatkom ektoina te masti za nos koje sprječavaju ulazak alergena u dišni sustav. Fiziološka otopina i proizvodi s morskom vodom pomažu u svakodnevnoj higijeni nosa, održavaju sluznicu vlažnom te uklanjaju nečistoće i alergene.

Ektoin na nosnoj sluznici stvara zaštitni film koji sprječava doticaj alergena sa stanicama sluznice i time ublažava alergijsku reakciju, a ujedno i omogućuje da se alergeni lakše odstrane ispuhivanjem nosa. U kombinaciji s morskom vodom, ektoin se primjenjuje za njegu i zaštitu epitela sluznice. Ektoin nalazimo u sastavu preparata za njegu i zaštitu nosa te u kapima za oči namijenjenim osobama sklonim alergijama.

Ulje crnog kima (Nigella sativa) dobiva se hladnim tiještenjem sjemenki, a sadrži brojne fitonutrijente, esencijalne masne kiseline i vitamine topljive u mastima.
Aktivni sastojci ulja crnog kima, osobito timokinon, djeluju kao prirodni imunomodulatori. To su tvari koje reguliraju i uravnotežuju rad imunološkog sustava, što se između ostalog manifestira ublažavanjem prekomjerne reakcije organizma na alergene.
Osobama sklonim peludnim alergijama savjetuje se početak konzumacije ulja crnog kima jedan do dva mjeseca prije očekivanog početka prvih simptoma. Pravovremeni početak uzimanja ovog ulja spriječit će pojavu neugodnih simptoma alergije ili barem ublažiti njihov intenzitet.
Zbog bolje apsorpcije, ali i specifičnog okusa, preporučuje ga se konzumirati nakon obroka. Okus se može ublažiti tako da se ulje crnog kima pomiješa sa sokom ili medom.
Osim u tekućem obliku, ulje crnog kima dostupno je i u kapsulama.

Kozlinac (Astragalus membranaceus) ima pozitivan utjecaj na ublažavanje simptoma alergije. Kozlinac spada u adaptogene biljke što, između ostalog, znači da ima ulogu normalizacije organizma, odnosno ispravljanja poremećaja uzrokovanih stresnim stanjima i agensima.
Kako bi se pokazali njegovi pozitivni učinci, preparate koji sadrže kozlinac potrebno je početi upotrebljavati barem mjesec dana prije očekivane sezone alergija i nastaviti s primjenom tijekom cijele sezone.

Kvercetin je bioflavonoid iz voća i povrća. Osim što djeluje kao antioksidans, kvercetin se se smatra jednim od najsnažnijih prirodnih antihistaminika. Rezultat njegovog učinka na smanjenje oslobađanja histamina je ublažavanje intenziteta simptoma sezonskih alergija. Zbog njihovog sinergističkog učinka, kvercetin se u preparatima najčešće kombinira s vitaminom C.

Simptomi alergije mogu se ublažiti uzimanjem preparata koji sadrže kalcij i vitamin C. Kalcij ublažava alergijsku reakciju tako što smanjuje propusnost kapilara. Vitamin C učinkovito smanjuje razinu histamina što ga tijelo proizvodi tijekom alergijske reakcije, a uzrokuje simptome poput kihanja, suzenja očiju i začepljenosti nosa.
Preporučljivo je kod prvih simptoma alergije započeti s uzimanjem dnevne doze od 800 do 1300 mg kalcija. Doza se postupno smanjuje kako se ublažavaju simptomi. Vitamin C se savjetuje uzimati u dozi od 1000 do 1500 mg dnevno, najbolje u oblicima koji su manje štetni za sluznicu želuca, a postupno se oslobađaju tijekom cijelog dana.

Treća terapijska opcija je imunoterapija odnosno hiposenzibilizacija. Najnovija saznanja ukazuju da je to vrlo uspješan postupak liječenja svih alergijskih bolesti. Izvodi se kontinuiranim izlaganjem pacijenta sve većim dozama određenog alergena.

Peludne alergijske bolesti su u porastu. Pridržavanjem mjera prevencije, praćenjem peludne prognoze, redovitim i pravilnim korištenjem lijekova koje je propisao liječnik te savjetovanjem s ljekarnikom o preparatima koji su dostupni za prevenciju ili nadopunu farmakoterapiji mogu se značajno smanjiti simptomi bolesti i poboljšati kvaliteta života.

Alergije na sunce

Izlaganje sunčevim zrakama izrazito blagotvorno djeluje na naše raspoloženje. Nažalost, tu nam radost može poremetiti pojava neželjenih reakcija na koži pri kontaktu s UV zračenjem. Osim opeklina koje su posljedica predugog boravka na suncu bez adekvatne zaštite, na koži se mogu pojaviti i druge reakcije poput crvenila, prištića i svrbeža koje su simptomi fotodermatoza.

Fotodermatoze koje najčešće susrećemo pod zajedničkim nazivom alergije na sunce su kožni poremećaji izazvani izlaganjem UV zračenju. Mogu biti primarne i sekundarne. Kod primarnih fotodermatoza (solarni dermatitis) oštećenja kože nastaju samim djelovanjem UV zračenja. U slučaju sekundarnih fotodermatoza (fototoksične i fotoalergijske dermatoze) uz djelovanje UV zraka, potrebno i prisutstvo fotosenzitivnih tvari.

Primarne fotodermatoze

Smatra se da je u podlozi primarnih fotodermatoza reakcija vlastitog imunološkog sustava koji neke dijelove osunčane kože prepoznaje kao strane. Tada pokreće alergijsku reakciju koja se manifestira simptomima poput crvenila, prištića pa čak i pustula, često popraćenih svrbežom. Simptomi se najčešće pojavljuju jedan ili dva dana nakon izlaganja suncu, najčešće zahvaćaju donji dio ruku i prsa, a rjeđe lice. Najčešće se javljaju u proljeće pri prvim izlaganjima kože direktnoj sunčevoj svjetlosti nakon što je dugo vremena bila pokrivena odjećom. Ponovljeno izlaganje suncu može dovesti do pogoršanja simptoma i dovesti do toga da će se reakcija vjerojatno ponavljati svake godine.

Kako bi se umanjila mogućnost pojave neželjene reakcije kože na UV zračenje, potrebno se odgovorno ponašati na suncu. Savjetuje se izbjegavati izlaganje suncu u razdoblju dana kada je UV zračenje najintenzivnije i zaštita kože odjećom. Preporučljivo je odabrati kvalitetne preparate za zaštitu kože od sunca izvana i dodatke prehrani koji će djelovati protektivno na kožu[I1] iznutra. Važan je unos antioksidansa i specifičnih nutrijenata koji doprinose zdravom izgledu kože, sprječavaju njeno prerano starenje i umanjuju oštećenja izazvana izlaganjem suncu. Poznati su korisni učinci beta-karotena, astakstantina, selena, cinka te vitamina A, C i E u pripremi kože za izlaganje suncu. Više o ovim nutrijentima u sastavu dodataka prehrani doznajte u našem blogu o pripremi kože za sunce.

Sekundarne fotodermatoze

Neke autoimune bolesti (prvenstveno sistemski lupus eritematozus i porfirija), ali i određeni lijekovi i kozmetički proizvodi također mogu kožu učiniti preosjetljivom na sunčevo svjetlo i tada govorimo o sekundarnim fotodermatozama. Stoga je pri prvoj pojavi reakcije na sunce potrebno provjeriti je li osobi propisana neka nova farmakoterapija ili je možda započela upotrebljavati neki novi kozmetički proizvod koji bi mogao dovesti do takve reakcije. Tvari koje smanjuju prag osjetljivosti naše kože na sunčeve zrake te već nakon kraćeg izlaganja izazivaju dosta jaku reakciju nazivaju se fotosenzitivnim tvarima.

Među fotosenzitivne lijekove, između ostalih, spadaju:

neki antibiotici (tetraciklini, fluorokinoloni)
antihistaminici
neki nesteroidni protuupalni lijekovi
lijekove za terapiju akni (prvenstveno retinoidi)
neki lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav (lijekovi protiv napetosti, nervoze i osjećaja tjeskobe)
triciklički antidepresivi
antimikotici
oralni kontraceptivi

Sekundarne fotodermatoze mogu nastati kao reakcija na neki od sastojaka proizvoda poput boja za kosu, šampona protiv prhuti, sapuna, parfema, dezodoransa pa čak i nekih proizvoda za zaštitu kože od sunca koji u kombinaciji s izlaganjem UV zračenju uzrokuje alergijsku reakciju. Stoga je važno pri odabiru ovakvih proizvoda prednost uvijek dati dermatološki ispitanim preparatima dostupnima u ljekarnama. Takvi su proizvodi za zaštitu od sunca uglavnom hipoalergeni, sadrže manje konzervansa i mirisa ili ih uopće ne sadrže te općenito sadrže sastojke koje bi trebalo izvrsno podnositi čak i osobe s najosjetljivijom kožom.

Ako alergijska reakcija nastane kao posljedica korištenja preparata koji sadrži fotosenzitivnu tvar, potrebno je odmah prestati s primjenom tog preparata

Simptomi alergije na sunce, osim lijekovima koje propisuje liječnik, mogu se ublažiti hladnim oblozima i primjenom umirujućih losiona poput losiona za njegu kože nakon sunčanja.