Hamapharm asortiman do -30% od 14.05. do 19.05. Collagen Time -30% (ostatak -20%) LINK

Pomoć
Pomoć i informacije

Česta pitanja

Mail za upite o web narudžbama:

[email protected]

Mail za stručno savjetovanje:

[email protected]

Pon - Pet 8-16h

Košarica0
Zatvori
Kako živjeti s Alzheimerovom bolesti?

Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga koja svojim napredovanjem uzrokuje s vremenom tešku demenciju, gubitak pamćenja i loše razumijevanje te promjene u razmišljanju i ponašanju bolesnika.

Najčešće se javlja i zahvaća populaciju iznad 65. godina starosti uništavajući zdravo tkivo u mozgu gdje se sve više i više stvaraju abnormalne moždane stanice.  S vremenom sve više moždanih stanica odumire i stanje bolesnika se pogoršava što na posljetku dovodi do smrti.

Osim što se javlja kod starijih osoba postoji velika vjerojatnost da se bolest pojavljuje genetski ( obiteljski) te da su njome u većini pogođene žene. U prosjeku je životni vijek bolesnika nakon potvrde dijagnoze 7 godina.

Iako točan uzrok bolesti još uvijek nije jasan, pretpostavlja se kako je uzrok bolesti nakupljanje određenih bjelančevina u mozgu ( beta-amiloidi i tau proteini) uslijed čijeg nakupljanja dolazi do gubitka neurona koji proizvode neurotransmiter acetilkolin te je širenjem bolesti naposljetku zahvaćen čitav mozak. Važno je naglasiti kako sama bolest dovodi do toga da se bolesniku s vremenom javljaju kognitivne smetnje i psihičke promjene koje narušavaju samostalnost bolesnika.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju kliničke slike, diskutiranjem podataka iz obiteljske anamneze te uz pomoć kognitivnog testiranja. Jako je važno isključiti neke druge bolesti čiji se simptomi kao što su demencija ili kognitivne smetnje mogu podudarati sa simptomima Alzheimerove bolesti. Potrebno je isključiti metaboličke endokrinološke promijene u organizmu stoga je od važnosti napraviti i pretrage o razini vitamina B12 i hormona štitnjače.

Nužno je napraviti slikovne testove mozga kao što je magnetna rezonanca, a današnjim napredovanjem tehnologije dostupne su i nove sofisticirane metode potvrde dijagnoze koje se rade i u Hrvatskoj kao što je određivanje biomarkera u cerebrospinalnoj tekućini lumbalnom punkcijom i snimanje mozga PET CT-om.

 

 

Klinička slika i simptomi bolesti

Napredak Alzheimerove bolesti u bolesnika možemo pratiti kroz 3 stadija: blagi, umjereni i uznapredovali Alzheimer. Simptomi bolesti se javljaju postepeno i variraju od osobe do osobe te s godinama variraju u intenzitetu.

Prvi simptom koji se najčešće javlja je gubitak kratkoročne memorije uz dobru očuvanost dugoročne memorije. Bolesnici započinju zaboravljati nedavne događaje što se često pogrešno pripisuje normalnom starenju. Kognitivni simptomi bolesti javljaju se postepeno i to najčešće zaboravljanjem nedavnih događaja, čestim postavljenjem istih pitanja, zametanjem stvari i slično.

Kako bolest odmiče bolesnici počinju gubiti pamćenje i osjećaj za vrijeme i prostor ( zaboravljaju određene datume kao što je datum rođenja, koji je dan, koliko je sati , ne mogu se orijentirati u prostoru), javljaju se poteškoće sa govorom i pisanjem.

U kasnijim stadijima bolesti pacijenti često ne prepoznaju ni sebi bliske osobe i teško im je održavati normalnu verbalnu komunikaciju. Psihičke promjene koje bolesnici pokazuju već na početku bolesti očituju se promjenama raspoloženja i gubitkom interesa za hobije koje su ih ranije veselili. Kako bolest napreduje promjene raspoloženja su sve češće te ponekad dovode i do nedoličnih socijalnih ponašanja kao što su uznemirenost, agresija, razdražljivost, ljubomora, lutanje, anksioznost, depresija..

Bliske osobe bolesnika često se nakon navedenih ili sličnih epizoda bolesnika odlučuju za hospitalizaciju ili se moraju kompletno posvetiti bolesniku zbog nemogućnosti obavljanja osnovnih životnih funkcija ( održavanja osobne higijene, odijevanja, kontrole mokrenja, raspolaganja s financijama...). Pacijenti na posljetku gube sve moždane funkcije i nisu sposobni normalno spavati, ustati se iz kreveta, kretati niti progutati hranu.

 

Kod osoba oboljelih od demencije vrlo je česta pojava delirija. Delirij je akutno, prolazno, reverzibilno stanje koje je obilježeno poremećajem pažnje, promjenom stanja svijesti, smetenošću i dezorganiziranim ponašanjem te je važno razlikovati simptome samog delirija u odnosu na demenciju. Tako je, između ostalog, početak delirija nagao s jasnim trenutkom početka dok se demencija razvija postupno.

 

Liječenje bolesti

Iako je bolest neizlječiva, postoje lijekovi koji mogu usporiti napredak bolesti. Najbolji rezultati liječenja mogu se postići liječenjem simptoma i pružanjem podrške oboljelima i njihovim obiteljima.

Djelovanje lijekova je najbolje kada se bolest otkrije u ranoj fazi, a prvi izbor lijekova su antidementivi. Antidementivi utječu na što duže održavanje intelektualnih sposobnosti pacijenata te se primjenom lijekova poboljšava prijenos informacija između živčanih stanica-neurona. Postoje dvije skupine lijekova koje se razlikuju po mehanizmu djelovanja i najbolje djeluju u kombinaciji a to su:

  • inhibitori acetilkolinesteraze- nadoknađuju nedostatak neurotransmitera acetilkolina i koriste se u ranim i srednjim stadijima bolesti. U Hrvatskoj, u ovoj skupini lijekova registrirani su donepezil i rivastigmin
  • blokatori NMDA receptora (N-metil-D-aspartat- derivat aminokiseline koji oponaša djelovanje glutamata tj. neurotransmitera koji normalno djeluje na receptor)  - ovu skupinu lijekova predstavlja mementin, koji se najčešće koristi u srednjoj i kasnoj fazi liječenja i regulira funkciju glutamata koji u patološkim stanjima razara živčane stanice

Za bolesnike je važno što ranije započeti s primjenom terapije u što ranijim fazama bolesti te je nužno osigurati potrebnu podršku u vidu psihoterapije i mirnog te vedrog okruženja što im pomaže u održavanju svoje dnevne rutine života. Također je od velike važnosti konzumirati dodatke prehrani koji pomažu u očuvanju koncentracije i pamćenja kao što su ginko biloba, magnezij, riblje ulje, guarana, sojin lecitin ali i vitamini B kompleksa i tensilen.

Alzheimer u Hrvatskoj

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj se godišnje pojavljuje oko 3000 novih slučajeva bolesti, dok je brojka ukupnih bolesnika oko 85000. Hrvatska se ubraja među najstarije svjetske populacije te je potrebno voditi brigu o osobama treće životne dobi. 

U RH od 2012. djeluje i Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi kao stručno društvo Hrvatskog ljekarničkog zbora. Od 1999. godine aktivna je i Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest koja zagovara prava oboljelih i njihovih njegovatelja, upozorava na rastući problem demencija i ističu kako je potrebno poboljšanje medicinske skrbi o oboljelima.

Godine 2014. osnovana je i Hrvatska Alzheimerova alijansa koja je sastavljena od 26 udruga i društava, a sve u cilju podizanja svijesti o samoj bolesti i potrebama oboljelih.

U sklopu Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar ( Mirogojska 16) djeluje i Centar za zaštitu mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi koji obuhvaća prevenciju i zaštitu mentalnog zdravlja starijih i rano otkrivanje svih psihičkih poremećaja pa tako i različitih vrsta demencije. U nastavku možete pronaći kontakt brojeve telefona i adrese djelovanja Centra za sve Vaše upite:

  • Remetinečki gaj 14 (01/ 383 00 88), Ožegovićeva 9 (01/ 641 40 30)

 

 

Prevencija bolesti i savjeti za poboljšanje komunikacije s oboljelima

U svijetu je proveden veliki broj istraživanja koji potvrđuju kako konzumacija određene hrane može pridonijeti prevenciji nastanka bolesti i to su u prvom redu sviježe voće i povrće od kojih je važno izdvojiti one koje sadrže antocijanine; aktivne tvari antioksidansi koje dokazano poboljšavaju pamćenje i smanjuju razinu slobodnih radikala u organizmu- borovnice. U nastavku donosimo nekoliko savjeta koji mogu pomoći u prevenciji bolesti:

  • konzumacija lisnatog zelenog povrća kao što su kupus, kelj, brokula i špinat koji su izvori folne kiseline jednako kao i kvasac i iznutrice
  • konzumacija lososa, tune ili sardina kao ribe koje sadrže dobre esencijalne masne kiseline
  • konzumacija cjelovitih žitarica, bijelog mesa kao što su piletina i puretina i jako mali unos crvenog mesa
  • izbjegavanje pušenja i alkohola
  • održavanje normalne tjelesne težine i kontrola kolesterola i krvnog tlaka u krvi
  • svakodnevno bavljenje fizičkom aktivnošću najmanje 30 minuta dnevno
  • stimuliranje mentalnih sposobnosti čitanjem, rješavanjem zadataka i  križaljki te što većom i raznovrsnijom socijalnom aktivnošću odnosno druženju s ljudima.

Zbog promjene ponašanja i psihijatrijskih simptoma koji se javljaju tijekom napredovanja bolesti možda ne znamo kako komunicirati s oboljelima, ali možemo naučiti prateći neke od smjernica u nastavku:

  • ohrabrujte bolesnike kako bi i dalje radili aktivnosti koje mogu raditi samostalno i pomažući im u onom što više ne mogu obavljati samostalno ( npr. odijevanje, kupanje, hranjenje…)
  • slušajte ih uz uvažavanje njihovih mišljenja i stavova i dajte im vremena, budite realni, iskreni i strpljivi te ih ne požurujte u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
  • ukoliko je potrebno koristite vizualne znakove kako biste bolesnicima usmjerili pažnju na obavljanje određenih aktivnosti te u komunikaciji i objašnjavanju uvijek pokušajte koristiti najjednostavnija pitanja ili rečenice
  • realnost oboljelog se uvelike razlikuje od naše realnosti; oboljeli žive u svom svijetu i svojim uvjerenjima stoga je važno da bolesnika ne pokušavamo uvjeriti u neke logične činjenice nego upravo suprotno; pokušati ga razumjeti i ući u njihovu stvarnost i ne uvjeravati ga da je u krivu
  • nepoželjna ponašanja kao što su agresija ili izgubljenost dio su bolesti ali ne i bolesnikove osobnosti i svaka oboljela osoba pokušava na najbolji mogući način živjeti svoj život s resursima koji su im preostali
  • preporuka u komunikaciji s oboljelima je prisjećati se dobrih starih dana i uspomena, postavljati općenita pitanja vezana za bolesnikove interese i njihovu prošlost, sačuvati dobar smisao za humor- smijati se i zajedno validirati njihove životne priče, iskustvo i vrijednosti
  • na kraju ono najvažnije; nikada se s osobama oboljelim od Alzheimera NE RASPRAVLJAJTE, NE KRITIZIRAJTE I NE ISRAVLJAJTE nego im radije skrenite misli i pažnju, promijenite temu razgovora, okolinu ili se pak odlučite na ugodnu šetnju na sviježem zraku  

Dan Alzheimerove bolesti obilježavamo svake godine 21. rujna u čast oboljelima i njihovim obiteljima. 

Tekst napisala: Ivana Klišanin 

Newsletter
Stručni savjeti magistara farmacije te informacije o nadolazećim akcijama i popustima stižu potpuno besplatno na vaš email.
Zatvori

Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. Sukladno novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka ažurirali smo naša Pravila privatnosti .

Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići.

Više o Pravilima privatnosti pročitajte ovdje.

Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.

Google maps
Facebook messenger (like page)
Live chat
Mailgun

Google tag manager
Google analytics