Očuvanje kognitivnih sposobnosti i moždanih funkcija kod starijih
Sve je veći broj pacijenata koji se žale na poremećaje pamćenja. Prije se to odnosilo uglavnom na stariju populaciju, no danas u doba COVID-19 i post-COVID sindroma povećava se broj mlađih osoba koji imaju iste tegobe. Također, stres ima veliki utjecaj na kognitivne procese.
Svakodnevno bi trebali raditi na tome da mozak „uključimo“ u aktivnosti; uz rješavanje križaljki, čitanje, rješavanje zagonetki… Redovna fizička aktivnost i zdrav način života također pozitivno utječu na koncentraciju i pamćenje.
Ginko (Ginkgo biloba) je svakako najznačajnija biljka u službi očuvanja mentalnog zdravlja i pamćenja. Smatra se živim fosilom i potječe još iz doba dinosaura. Danas ginko možemo naći svuda u svijetu, a inače je biljka tradicionalne kineske medicine.
Ima mnogo indikacija za primjenu ove biljke; koristi se za prevenciju visinske bolesti, kod cerebralne vaskularne insuficijencije (ili popularno rečeno „za cirkulaciju“), kognitivnih poremećaja, demencije, gubitka pamćenja, glaukoma, kod seksualne disfunkcije kao vazodilatator (proširuje krvne žile).
U primjeni je kao standardizirani biljni ekstrakt i najznačajnije sastavnice su terpenski laktoni (ginkolidi i diterpeni) i flavonski glikozidi (ginkgetin i bilobetin) koji imaju vazoaktivne i antioksidativne značajke, čime se ostvaruje protektivno djelovanje na moždane funkcije.
Iako većina ljudi vjeruje da su biljke i biljni preparati potpuno sigurni, kao i lijekovi i biljke imaju svoje kontraindikacije i nuspojave. Ginko djeluje na nekoliko puteva neurotransmitera u mozgu, poput serotonina, dopamina i norepinefrina. Upravo zbog toga, uzimanje ginka uz lijekove poput antidepresiva može dovesti do serotoninskog sindroma čiji su simptomi uznemirenost, nemir, zbunjenost, znojenje… Kako i sama biljka ima učinak na razrjeđivanje krvi, ginko ne bi smjele uzimati osobe koje su na antikoagulantnoj terapiji. Nadalje, kao i za većinu biljnih lijekova vrijedi da ginko ne smiju uzimati trudnice i dojilje.
Uobičajeno doziranje ginka je 60-240 mg/dan, a potrebno ga je uzimati barem 2 mjeseca da bi se vidio učinak, pri čemu je preporučeno da se uzima do 6 mjeseci. Zbog bolje apsorpcije, poželjno ga je uzimati uz obrok ili nakon obroka.
U omega 3 masne kiseline se ubrajaju alfa-linolenska (ALA), eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksanska (DHA) kiselina. ALA prvenstveno nalazimo u biljnim namirnicama i ona je prekursor EPA i DHA, koje uglavnom nalazimo u namirnicama životinjskog porijekla (primjerice u lososu).
Omega 3 masne kiseline imaju brojne pozitivne učinke na organizam. EPA se u organizmu pretvara u signalne molekule koje se zovu eikozanoidi i imaju protuupalni učinak. Prema novijim istraživanjima, EPA i DHA mogu smanjiti simptome depresije, pri čemu značajniji učinak ima EPA.
DHA ima vrlo značajnu ulogu u razvitku mozga i moždanih funkcija u djetinjstvu, kao i za održavanje moždane funkcije u odraslih. Također, snižava razine triglicerida što je bitno za očuvanje srčane funkcije, te može pomoći kod dijabetesa, artritisa i povišenog krvnog tlaka.
Preporučeni omjer EPA:DHA u dodacima prehrani je 3:2, što najčešće odgovara dozi od 360 mg EPA i 240 mg DHA.
U ljekarni se mogu naći pripravci omega 3 i omega 3-6-9. Iako se često vjeruje da „što je više to bolje“, ako liječnik nije drugačije preporučio, odaberite pripravak omega 3. Većina ljudi dobiva putem hrane dovoljnu količinu omega 6 masnih kiselina, a previše omega 6 može povisiti krvni tlak. Omega 9 za razliku od omega 3 i omega 6 masnih kiselina nisu esencijalne masne kiseline, što znači da ih tijelo može samo proizvesti.
Za sva dodatna pitanja i savjete upitajte ljekarnike Mandis pharm ljekarni!
