Zajedno o zdravlju - respiratorne infekcije

Poštovani dr. Miculinić,

Hvala što ste se odazvali razgovoru s ciljem da čitateljima približimo temu respiratornih infekcija, njihove učestalosti i mogućnosti liječenja.

Možete li nam ukratko reći o RSV-u zašto je kod male djeca i beba infekcija opasna i koje su komplikacije najčešće?

Respiratorni sincicijski virus (RSV) je virus koji se javlja uglavnom od kasne jeseni do početka proljeća (studeni do travanj), kao epidemija koja izbija prvenstveno među djecom. Uglavnom ga prenose djeca koja pohađaju kolektiv (dječje vrtiće), a teže obolijeva dojenčad (djeca do godine dana starosti). Kod njih lakše dolazi do upale završnih dijelova dišnih putova i to bronhiola pa se prema tome bolest naziva bronhiolitis.

Kod te bolesti dolazi do oštećenja sluznice dišnih putova i stvaranja sekreta koji djeca te dobi teško bez pomoći mogu samostalno iskašljati. Ukupno 2-3% oboljele djece završi i na bolničkom liječenju i zahtjeva kisik.

Korona i djeca. Koliko je učestala, u kojoj su dobi komplikacije veće i zašto?

Učestalost infekcija COVID-om je otprilike podjednaka u svim dobnim skupinama, a komplicirana se bolest razvija puno rjeđe nego što je bilo na početku pandemije. Obično teže obolijevaju pacijenti s podležećim, obično kroničnim bolestima, imunokompromitirani i osobe starije životne dobi kojima je organizam opterećen bolešću te imaju oslabljen imunitet. Također vrlo mlada djeca zbog nezrelog imunološkog sustava mogu imati komplikacije.

Preporučuje li se cijepljenje protiv gripe za najmlađe i kolika je učestalost pobolijevanja djece?

Cjepivo protiv influenze (gripe) nije obavezno, ali se svakako preporučuje i djeci jer se njime može spriječiti obolijevanje, ali i širenje gripe tijekom epidemija koje se javljaju svake godine.

Djeca koja imaju kronične plućne i srčane bolesti svakako bi se trebala cijepiti protiv uzročnika koji im mogu uzrokovati komplikaciju njihovih bolesti (upale pluća ili upale srčanog mišića). Prema preporukama nekih organizacija (npr. ECDC) cijepljenje se preporučuje djeci u dobi od 6 mjeseci do 5 godina jer su u tim dobnim skupinama komplikacije češće.

Prošle godine svjedočili smo epidemiji hripavca. Zašto pobolijevaju i cijepljena djeca, koji su simptomi bolesti i kako se hripavac liječi?

Hripavac ili magareći kašalj je bolest koju uzrokuje bakterija Bordetella pertussis. Budući da je opasna za malu djecu (osobito dojenčad te mlađu djecu predškolske dobi) uvedena je u kalendar obaveznih cjepiva. Iako cjepivo pruža dobru zaštitu prvih nekoliko godina nakon cijepljenja, titar protutijela na uzročnika s vremenom opada pa zato može doći do razvoja bolesti, obično cca. 10 godina od posljednjeg cijepljenja. Iako je tada bolest blaža, može uzrokovati kronični kašalj koji se ne može efikasno liječiti.

Antibiotici (obično azitromicin) može uništiti bakteriju, ali djelovanje bakterije na dišni sustav može dovesti do kroničnog nadražajnog kašlja i nakon preboljenja bolesti, koji može potrajati i nekoliko mjeseci. Zaraženi također šire infekciju, a najugroženija je dojenčad (djeca do navršenih godinu dana starosti). Zato je u novom kalendaru cijepljenja od 2025. uvršteno docjepljivanje za hripavac u IV. razredu osnovne i II. razredu srednje škole.

Koliko su učestale streptokokne angine i kako se zaštititi?

Upale grla uzrokovane betahemolitičkim streptokokom grupe A su jedna od najčešćih bakterijskih infekcija kod djece. Obično se javljaju u dobi od 5 do 15 godina, a ispod 3 godine su rijetke. Iako su upale grla česte, pozitivan antigenski bris na streptokoka ne znači nužno da je on uzrok bolesti, budući da streptokoki mogu biti u sluznici gornjih dišnih putova i bez infekcije. Tako za neku djecu smatramo da su kliconoše (nosioci koji ne obole) i mogu biti izvor infekcije za druge, makar sami ne razviju bolest.

Budući da se uzročnik upale ždrijela prenosi kapljično i slinom, zaštita se prvenstveno postiže higijenskim mjerama, odnosno, pranjem ruku, izbjegavanjem zajedničkog korištenja predmeta s oboljelima, ili po potrebi nošenjem maske. Ako se bolest razvije i liječnik procijeni da je zaista u pitanju streptokokna upala grla, liječenje se provodi antibiotikom, obično penicilinskim tijekom 10 dana radi sprječavanja kasnih komplikacija infekcije betahemolitičkim streptokokom.

Može li viroza okinuti napad astme? Što roditelj djeteta koje ima astmu može učiniti kako bi kada krene napad astme?

Virusne infekcije su jedan od najčešćih okidača astme kod djece i odraslih koji od nje boluju, čak i ako se radi o pretežno alergijskoj astmi. Neka su djeca s astmom tome podložnija, češće mlađa, kod kojih su dišne infekcije i češće.

U slučaju da dođe do pogoršanja, odnosno astmatskog napadaja, prva razina je davanje lijeka koji pomaže proširiti dišne putove, a to je salbutamol (kao sprej ili inhalacija). Ako dođe do poboljšanja, lijek ima smisla nastaviti davati svakih 6-8 sati sljedećih nekoliko dana i u dogovoru s nadležnim liječnikom postupno smanjivati dozu. Ukoliko ne dođe do poboljšanja (obično unutar 15-30 minuta od davanja lijeka) svakako se treba javiti na pregled liječniku.

Bolje je pokušati spriječiti razvoj napadaja pa tako lijekove za kontrolu astme treba uzimati redovito, a ponekad i povećati njegovu dozu tijekom dišnih infekcija.

Što je krup i kako se liječi?

Krup je bolest dišnih putova koja prvenstveno zahvaća područje grkljana. Obično se javlja kod male djece do treće godine života. Najčešće je uzrokovan virusnom infekcijom gornjih dišnih putova. Uz upalu grkljana (laringitis) mogu biti zahvaćeni i dušnik (laringotraheitis) i bronhi (laringotraheobronhitis). Ima vrlo specifičan kašalj, popraćen promuklošću koji se često opisuje kao „lavež psa“, a posljedica je otečene sluznice u području glasnica.

Uglavnom se pogoršanja javljaju kasno navečer ili tijekom noći i bude dijete iz sna. Ponekad je dovoljno djetetu dati inhalaciju fiziološke otopine, očistiti mu nos i pustiti da udiše suhi hladni zrak (kakav zimi bude vani).

Ako se javi teži oblik s otežanim disanjem, koji ne prolazi uz ranije navedene preporuke, pedijatri obično preporučuju da se s djetetom treba javiti u ustanovu koja ima i dežurnu otorinolaringološku službu (specijalista za uho-grlo-nos) gdje će specijalisti procijeniti potrebu za dodatnim lijekovima.

Koje su manifestacije upale pluća kod djece, na koje simptome roditelj treba posebno obratiti pažnju te odvesti dijete liječniku?

Upale pluća očituju se vrlo različito ovisno o dobi. Što je dijete mlađe, to se ranije može razviti i može imati manje specifične simptome. Prvenstveno bi se na upalu pluća moglo posumnjati kod djeteta koje nakon nekoliko dana kašlja ima pogoršanje kašlja, često popraćeno povišenom tjelesnom temperaturom i zaduhom, ali konačnu dijagnozu treba postaviti liječnik, obično kombinacijom kliničkog pregleda i rendgenom pluća kojim se upala onda može nedvojbeno potvrditi. Ako je dijete dobrog stanja, dovoljno je praćenje kod nadležnog liječnika

Inhalacije fiziološkom otopinom ili hipertoničnom? Kada koje preporučujete i koliko dugo te koliko puta tijekom dana inhalirati dijete?

Inhalacije fiziološkom otopinom (0,9% NaCl) ili hipertoničnim otopinama (>0,9% NaCl) mogu se koristiti kao dodatna mjera u liječenju dišnih bolesti kao pomoć za ublažavanje kašlja, ovlaživanje dišnih putova i olakšavanje iskašljavanja sekreta. To uglavnom smatramo simptomatskim liječenjem koje ne zahtjeva nužno konzultaciju s liječnikom. Ja obično preporučujem da ukupna količina primijenjene otopine ne bude veća od 4ml jer o količini ovisi i duljina trajanja inhalacije. Trajanje ovisi o uređaju (nebulizatoru) i načelno ne bi trebalo trajati dulje od 10 minuta.

U principu nema ograničenja koliko se inhalacija dnevno može davati, ali svakako treba misliti i na to da se prilagodi djetetovom podnošenju inhalacija. U većini slučajeva dovoljne su 2-3 inhalacije dnevno, ali po vlastitoj procijeni roditelja/skrbnika ili preporuci liječnika može se davati i češće. Treba napomenuti da s hipertoničnom otopinom treba biti na oprezu (pogotovo otopine koncentracije NaCl iznad 3%) jer kod neke djece može izazvati bronhospazam.

Zato obično preporučujemo komercijalno dostupne blage hipertonične otopine od cca. 2,3% NaCl koje se mogu kupiti gotove u obliku ampula u apotekama.

I za kraj savjet za ljekarnike, Vaša iskustva vezana uz dodatke prehrani koje možemo preporučiti za prevenciju respiratornih infekata kod djece

Dodatci prehrani su postali vrlo aktualna, a ponekad i kontroverzna tema u medicinskim krugovima. Postoje mnogi preparati koji se na tržištu nude, ali bih se ja uvijek fokusirao na one s dokazanim mehanizmom djelovanja. Neki beta glukani, primjerice stimuliraju prirođenu imunost. Postoje i preparati na biljnoj bazi koji su pokazali učinkovitost u ublažavanju upalnog odgovora kod djece sklone ponavljanim dišnim infekcijama.

Tu spadaju oni na bazi ekstrakta bršljana, timijana, pelargonije, a neki poput sljeza ili islandskog lišaja mogu oblaganjem sluznice dišnih putova dovesti do smanjenja intenziteta akutnog kašlja. U zadnje vrijeme postoje i pre- i probiotici koji mogu do određene razine smanjiti sklonost infekcijama.

Osobno nemam ništa protiv dodataka prehrani, ali oni ne mogu biti zamjena za lijekove, već samo pomoć u suzbijanju i smanjenju intenziteta simptoma respiratornih bolesti.

S dr. med. Andrijom Miculinićem razgovarala je Marijana Radionov mag. pharm.