Zdravlje mozga

Mozak je glavni procesor svih funkcija koje se odvijaju u našem organizmu. Dio je živčanog sustava odgovoran za prikupljanje, pohranjivanje i procesuiranje informacija. Mozgom razmišljamo, pamtimo i obavljamo sve mehaničke radnje.

GRAĐA MOZGA

Mozak je građen od sive i bijele tvari. Sivu tvar čine živčane stanice, a bijelu tvar živčana vlakna. Mozak zauzima 2% tjelesne mase, a 50% suhe tvari mozga čine masne tvari. Rezultati mnogih istraživanja pokazali su povezanost količine sive tvari i dobrih funkcija pamćenja kod starijih osoba. Inteligencija mozga povezana je sa količinom i kvalitetom sive tvari. U sivoj tvari mozga najzastupljenije su omega 3 masne kiseline (izvor u prehrani je plava riba, a u biljnoj lan), iznimno važne za očuvanje njezinog integriteta i kvalitete.

STARENJE MOZGA I KOGNITIVNE FUNKCIJE

Kognitivne funkcije su mentalni procesi kojima postajemo svjesni, primjećujemo, razumijemo, primamo i obrađujemo informacije, donosimo odluke i rješavamo probleme.

Starenjem dolazi do smanjenja funkcija pamćenja i izvršnih funkcija, orijentacije, vidne percepcije, brzine obrade informacija. Kognitivna oštećenja uzrokovana starenjem ili bolestima praćena su i otežanom kontrolom emocija, socijalnog ponašanja i motivacije.

Demencija (zaboravljivost) uzrokuje pad u intelektualnom funkcioniranju te iznimno smanjuje kvalitetu života. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj 87 000 ljudi boluje od nekog oblika demencije. Najteži oblik demencije je Alzheimerova bolest.

UTJECAJ PREHRANE NA MOZAK

Mozak je energetski iznimno zahtjevan organ, za sve svoje funkcije potroši 50% goriva (masti, ugljikohidrati) unesenog u organizam, stvarajući veliku količinu nusprodukata.

MIND-prehrana potiče na povećan unos namirnica biljnog podrijetla i smanjen unos namirnica životinjskog podrijetla te ima pozitivan učinak na moždane stanice tako što smanjuje oksidativni stres (smanjuje nakupljanje slobodnih radikala) i smiruje upalne procese. Istraživanja su pokazala da i mediteranska prehrana može smanjiti rizik od AB i usporiti kognitivno propadanje. Ovakva vrsta prehrane ima povoljan učinak i na kardiovaskularne bolesti pa time i na moždanu funkciju i smanjenje rizika za demenciju.

 1) Antioksidansi - hrana bogata polifenolima (biljnim spojevima) čiji su odličan izvor borovnice, trešnje, grožđe, brokula, mrkva, grah, bademi, kesteni, lješnjaci itd. važna je za smanjenje utjecaja slobodnih radikala na mozak koji nastaju utjecajem oksidativnih procesa.

2) Kolin - sastavni je dio lecitina, mješavine fosfolipida, tvari koje su iznimno bitne za pamćenje, učenje i ostale kognitivne moždane funkcije. Najbolji izvor kolina je lecitin iz orašastih plodova, soje, kikirikija, žitarica. Lecitin tvori 30% težine mozga, važan je i u sintezi neurotransmitera acetikolina.

3) Omega 3 masne kiseline - izvor omega masnih kiselina važnih za očuvanje kognitivnih funkcija su plava riba, laneno i maslinovo ulje. Preporučena količina unosa ribljeg ulja je 1-2 grama dnevno.

4) Žitarice i ugljikohidrati s niskim glikemijskim indeksom opskrbljuju mozak najvažnijim izvorom energije – glukozom.

5) Mikronutrijenti - B kompleks, D, C, E vitamin, silicij, selen, cink, bakar.

6) Fitonutrijenti - Ginko biloba ima snažan antioksidativan učinak i potiče moždanu cirkulaciju, Bacopa monieri pokazuje izniman antioksidativan i neuroprotektivan učinak.

PREVENCIJA JE VAŽNA..

Kako bi naš mozak mogao nešto naučiti, misliti, zaključivati, potrebni su drugi dijelovi tijela koji mu prikupljaju informacije te mentalna aktivnost koja će ga održavati vitalnim.

1)  Tjelovježba - kretanjem se aktiviraju dijelovi mozga, usklađivanjem tijela i uma poboljšavaju se motoričke sposobnosti kao što su koncentracija i pamćenje. Pola sata plivanja, trčanja, fitnessa dnevno ili tjedno planinarenje ima iznimno blagotvoran učinak na cirkulaciju, a utječe i na hipokampus odgovoran za pamćenje te potiče stvaranje novih moždanih stanica.

2) Rješavanje križaljki, rebusa, osmosmjerki, matematičkih zadataka, učenje stranih jezika, slikanje, crtanje, iznimno dobro aktivira moždane procese i održava ih vitalnima.

3) Higijena sna - ustajanje svaki dan u isto vrijeme, odlazak na počinak kada osjetimo umor.

Starenje mozga se ne može zaustaviti, ali se pravilnim i kvalitetnim načinom života koji uključuje dovoljno sna, zdravu prehranu, mentalnu, socijalnu te fizičku aktivnost može usporiti.